M San grupa proteklog tjedna akvizirala je IT tvrtku Omega SW. Ova kupnja pobudila je interes javnosti zbog političkih konotacija jer u Omegi u vlasničkoj strukturi sudjelovao je bivši lider Domovinskog pokreta Miroslav Škoro, dok se M San vlasnički povezuje s bivšim ministrom obrane Damirom Krstičevićem, iako obojica nemaju nikakvih upravljačkih uloga u tim tvrtkama. O tome zbog čega je M San kupio upravo Omegu, koliko zapravo posluju i kakvi su im planovi u budućnosti razgovarali smo s Plamenkom Barišićem predsjednikom uprave King ICT-a, sestrinske M Sanove tvrtke u čiji će sastav biti integrirana Omega software.
M San grupa kupila je tvrtku Omega software, prema priopćenju koje ste objavili, ostat će samostalna tvrtka u grupi, dakle uz bok King ICT-a, ili slijedi neka vrsta reorganizacije?
Omega SW postaje dio naše grupacije koju čini više vlasnički povezanih poslovnih vertikala i tvrtki, a na tržištu djelujemo kao samostalni poslovni subjekti. S obzirom na komplementarnost, ali i poneku podudarnost, slijedi nam proces integracije i usklađivanja na razinama prodaje i marketinga, proizvodno-uslužnog portfolija, kompetencija i kapaciteta te konsolidacija poslovnih procesa i digitalnih alata za planiranje i praćenje izvršenja poslovanja.
Zbog čega je odlučeno da se kupi upravo Omega, čemu bi trebala pridonijeti, koliko vrijedi taj posao?
Omega SW upotpunjava King ICT-ovu viziju najvećeg sistemskog integratora u ovom dijelu Europe, to je pozicija kojoj stremimo. Imat ćemo više od 700 ICT stručnjaka, iznimno atraktivan tehnološki i kompetencijski portfelj, široko iskustvo i brojne referencije. Bit ćemo i sposobniji uhvatiti se u koštac s budućim izazovima digitalne transformacije najzahtjevnijih poslovnih subjekata. M San će obogatiti vlastiti portfelj „zelenih“ i energetsko učinkovitih proizvoda, tako da će pored atraktivnog programa e-mobilnosti, tržištu nuditi povoljna rješenja koja uključuju LED rasvjetu domaće proizvodnje. Vrijednost tvrtke određena je poznatim M&A metodama. Dogovorili smo da zasad nećemo izlaziti u javnost s iznosom transakcije, no možemo konstatirati da je ugovor sklopljen na zadovoljstvo svih uključenih strana.
Jedna ste od najvećih IT tvrtki u RH, mnogi to pripisuju poslovanju s državom, koliko zapravo prihoda ostvarujete u tim poslovima?
Naše poslovanje s državom iznimno je transparentno, javno dostupno, do razine svakog pojedinačno potpisanog ugovora i slijeda izvršenih plaćanja kroz državnu riznicu. U proteklih pet godina ukupni konsolidirani prihodi King ICT-a iznosili su nešto više od 4 milijarde kuna, a udio poslovanja koji se odnosio na tijela državne uprave iznosio je 20,07%, ili 6,3% iz perspektive ukupnih prihoda grupacije. Iznimno smo ponosni što je u dijelu poslovanja s državom udio projekata financiranih iz europskih sredstava iznosio gotovo 70%. Dostupni EU fondovi (NPOO, VFO, specijalizirani namjenski fondovi) su iznimna prilika za povećanje obujma poslovanja za sve naše ICT tvrtke. Potrebno je održavati intenzivan dijalog s državom kako bi potaknuli podizanje apsorpcijskih i administrativnih kapaciteta za što snažnije i brže povlačenje sredstava tzv. digitalne i zelene komponente, a koje zajedno čine većinu u tim fondovima. Ovo je jedinstvena generacijska prilika za osnaživanje cjelokupne IT industrije u Hrvatskoj koju ne smijemo propustiti.
Što ste sve za državu i javnu upravu napravili, bilo da se radi o uslugama ili isporuci hardvera?
Mi se bavimo isporukom ICT rješenja po principu ključ u ruke te nosimo punu odgovornost i dajemo podršku za funkcioniranje godinama nakon implementacije. U gotovo 25 godina poslovanja, Kingovi stručnjaci imali su priliku sudjelovati u izgradnji brojnih ICT rješenja koja uvelike utječu na život i poslovanje naših građana. Navodim samo nekoliko primjera koji se odražavaju kroz svakodnevicu milijuna građana i čine je boljom. Kroz ICT sustave koje su gradili naši stručnjaci, svake se godine našim poljoprivrednicima i ruralnim poduzetnicima isplati 6-7 milijardi kuna EU potpora poslovanju. Ponosni smo na naš doprinos ispunjavanju tehničkih uvjeta za pristupanje Hrvatske schengenskoj zoni i uspostavi bezviznog režima sa SAD. Isporučili smo ICT rješenja koja prate odgojno-obrazovni ciklus naše djece od upisa u vrtiće i škole do polaganja državne mature i upisa na fakultete. Svaki novi postupak izdavanja građevinskih dozvola u potpunosti je informatiziran. Kad građani dostignu uvjete za mirovinu, prijavit će se i procesirati kroz sustav ESUD HZMO-a za ishođenje rješenja o mirovini. U zadnje vrijeme prilično smo angažirani na projektu e-škole i dostizanju pune digitalne zrelosti naših škola, kao i na izgradnji državne najmodernije ICT cloud infrastrukture koja će tijelima državne uprave omogućiti priličnu razinu IT suvereniteta, sukladno EU inicijativama.
Na piku je posebno bio posao za Janaf, odnosno pobjeda na natječaju za spremnike nafte. Jeste li odradili taj posao?
Naravno, bez ikakve dvojbe. Taj je projekt izazvao značajnu medijsku pozornost, no to pripisujemo činjenici da je široj javnosti bila manje poznata Kingova tvrtka Smart Energy, specijalizirana za strojarske i elektrotehničke instalacije i sustave, upravljačke i sustave automatike. Izuzetno smo ponosni što je taj kompleksni projekt izveden profesionalno, kvalitetno i organizirano, završen prije ugovorenog roka te uz uporabnu dozvolu predan naručitelju na korištenje. Sve su strane bile zadovoljne. Sada je već gotovo tri godine cijelo postrojenje u punoj funkciji, a naručitelj ostvaruje komercijalne prednosti. Mi smo ponosni smo što smo sudjelovali u realizaciji projekta kojim je podignuta stabilnost i sigurnost opskrbe Hrvatske naftnim derivatima u izazovnim vremenima za cjelokupan energetski sektor, uključujući krajnje potrošače.
Koliko ste sad veliki i planirate li još akvizicija, odnosno koliko ste tvrtki u posljednje vrijeme kupili i koliko dubinskih snimanja provodite?
Ako se referiramo na našu cjelokupnu grupaciju, danas brojimo 2000 djelatnika i konsolidirano ostvarujemo više od 500 milijuna eura godišnjih prihoda. King je u prošlosti napravio tri značajnije akvizicije, a sestrinski M San četiri. Trenutno smo u procesu razgovora i iskaza interesa s nekoliko poslovnih subjekata u domenama distribucije, softverskih proizvoda i sistemske integracije u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
Je li vaša aktivnost po pitanju kupnji IT tvrtki znak nekakve veće konsolidacije sektora ili tek su to tek vaše redovne aktivnosti?
U zadnje vrijeme evidentno se povećao broj M&A transakcija koje su utjecale na promjene vlasničke strukture i poziciju kapitala domaćih ICT tvrtki. Kao najveća tehnološka grupacija, logično se namećemo kao predvodnik konsolidacije ICT tvrtki u stvaranju globalno konkurentnog tehnološkog igrača sa sjedištem i osnivačem u Hrvatskoj.
Nakon izlaska Spana na burzu, čelnica ZSE-a spomenula vas je kao sljedeću tvrtku koja se planira izlistati na ZSE? Spremate li se na taj korak i kada bi se on mogao očekivati?
Odluka o izlasku na burzu ili IPO-u je u domeni vlasnika grupacije. Na djelatnicima i managementu tvrtke je da organizacija i procesi kao i IT sustavi za vođenje i izvještavanje, budu adekvatni i spremni. S obzirom na to da je svrha IPO-a prikupljanje sredstava za tržišno širenje i akvizicije, prioritetni zadatak je stvoriti viziju i strategiju poslovnog razvoja za budućnost te osigurati dokazani stručni kadar, dovoljno atraktivan za najzahtjevnije ulagače.
Osim u RH, poslujete i u cijeloj regiji, kako ste prebrodili ili kako se držite u ovim pandemijskim vremenima? Je li se i kako koronakriza odrazila na poslovanje?
Nakon početnih šokova, brzo smo prilagodili poslovanje novim načinima hibridnog rada. Nove okolnosti su naglo povećale potrebu za računalnom i terminalnom opremom, snažnijom centralnom IT infrastrukturom, računalstvom u oblaku i boljim sigurnosnim rješenjima. S druge strane, pomalo su usporile dugoročnije IT investicije u robusniju i skalabilniju infrastrukturu te specijalizirana aplikativna rješenja. Produljenje rokova dobave i isporuka IT opreme značajno su produljila trajanja projekata što je imalo utjecaj na nešto manju realizaciju prihoda i smanjenje profitabilnosti u odnosu na planirano. Ipak, ako se usporedimo s industrijama poput prijevoza putnika, hotelijerstva, nekretnina ili ugostiteljstva, moramo biti zadovoljni s obzirom na minimalan utjecaj koronakrize na naše poslovanje.
IT je u posljednje vrijeme u uzletu, no nedostatak stručnjaka dugogodišnja je boljka koja samo raste, kako se vi nosite s tom situacijom?
Nastojimo biti najbolji u onome što radimo, osigurati dugoročnu stabilnost i sigurnost našim djelatnicima, ali i kupcima i partnerima.Pored rada na najmodernijim tehnologijama, stvaramo priliku za učenje o drugim industrijama poput transporta, energetike, sigurnosti, bankarstva i osiguranja, telekomunikacija i medija, priliku za rad na projektima u Hrvatskoj, regiji i u zapadnoj Europi, ali i na nekim egzotičnim lokacijama. Organiziramo dosta edukacija i treninga u domeni tehnologije, poslovanja i tzv. soft vještina. Izazov je osigurati stalno rastuće, konkurentne i atraktivne dugoročne kompenzacijske pakete. Naš najveći adut je izvrsna radna okolina i atmosfera, međusobna kolegijalnost i uvažavanje koji omogućavaju individualni razvoj i napredovanje u stručnom, tehnološkom, poslovnom ili upravljačkom smjeru.
EU fondovi i novac koji je tu na raspolaganju također se mahom vežu za IT, jeste li i koliko povukli novca iz EU fondova?
Pored EU financiranih projekata, koje ugovaramo kao ponuditelj i isporučitelj tehnologije i pripadajućih usluga, iskoristili smo priliku za prijavu vlastitih i partnerskih projekata kroz IRI programe. Iako su projekti u fazi implementacije, okvirna procjena je da smo uz vlastita sredstva, osigurali 15-ak milijuna kuna poticajnih sredstava za razvoj novih IT proizvoda i rješenja.
Trenutačno se vodi bitka i za uvrštenje IT-a kao zasebne vertikale u strategiji pametne specijalizacije. Bi li vam to bilo od koristi i kakav je vaš stav o tome? Jeste li aktivni u IT udruženjima?
Vrh IT industrije je stvaranje vlastitog intelektualnog vlasništva kojeg globalno monetizirate, prodajući prava korištenja licenci, pretplatu na korištenje platforme ili slično. To uspijeva manjem broju tvrtki, uz iznimna ulaganja u istraživanje i razvoj proizvoda, s neizvjesnim krajnjim rezultatom. Uobičajeno je da 80% takvih investicija „propadne“, a 20% ih uspije i nadoknadi uloženo te stvara nove vrijednost i novčane viškove.
IT je zasigurno jedna od najpotentnijih industrija za stvaranje intelektualnog vlasništva, koju su prepoznale mnoge napredne države te stvorile povoljno okruženje i uvjete za ulaganja. Prvim okvirom strategije pametne specijalizacije, Hrvatska je pozicionirala IT kao horizontalnu industriju i limitirala potencijal stvaranja proizvoda odnosno ulaganja u istraživanje i razvoj. U sljedećem razdoblju to se mora ispraviti i pozicionirati IT kao vertikalnu industriju ako želimo graditi digitalnu budućnost, zadržati talente i biti globalno konkurentni. Ponosan sam i aktivni član predsjedništva udruženja za IT pri HGK , koje je doista puno učinilo da tema IT i S3 dođe na dnevni red odgovornim osobama u državi. Također smo tvrtka članica HUP-a, a podržavamo rad CISEX-a, CroAI, potičemo aktivno članstvo naših djelatnika u strukovnim IT udrugama poput PMI, IIBA, ceha zaštitara. Transparentna suradnja države i IT industrije zastupane kroz strukovna udruženja, jamac je da će se pronaći optimalna rješenja za obje strane. •
King posluje iskljucivo u drzavama bivse sfrj, sto govori samo za sebe. Radujemo se skorom ulasku stranih IT firmi, ili odlasku ITjevaca nakon što corona prodje