Država će do kraja ove godine platiti 2,5 milijardi kuna dugova Uljanik grupe, a ukupna šteta za proračun mogla bi se popeti i na 4,2 milijarde kuna. Pokazao je to izračun ministra financija Zdravka Marića temeljen na izdanim jamstvima, otkazanim narudžbama i najavama novih otkazivanja.
Proračun je izrađen na temelju projekcija o deficitu od 0,5 posto BDP-a. Prihodi su veći od plana, rashodi države bili su pod kontrolom i u skladu s planom pa bi, da nije plaćanja Uljanikovih dugova iz državne blagajne, proračun godinu završio u plusu. Sada je to upitno.
Slab oporavak investicija
Ipak, novi troškovi za porezne obveznike neće ugroziti porezna rasterećenja, među kojima će najveći efekt imati snižavanje stope PDV-a na dio hrane. Proračun za iduću godinu Marić će predstaviti polovicom studenog, a ostaje kod prognoze rasta BDP-a od 2,9 posto i deficita od 0,4 posto BDP-a te uvjerenja da je nužno ograničiti rast državnih rashoda kako bi se stvorio prostor za daljnje porezno rasterećenje.
Video - Štrajk radnika Uljanika
U tri godine Marićeva mandata udio javnog duga u BDP-u pao je za desetak posto, a rashodi za kamate smanjeni su za oko dvije milijarde kuna godišnje. Ipak, ekonomski rast i dalje se bazira na potrošnji, dok se investicije slabo oporavljaju. Marić pak ističe da se struktura ulaganja poboljšala. Naime, država u ukupnom volumenu ulaganja sudjeluje s petinom, dok poduzetnici plasiraju 60 posto svih ulaganja, a aktivni su i građani s oko 16 posto ukupnih investicija.
Nenaplativi zajmovi relativno su visoki i to koči financiranje investicije, a one moraju biti baza rasta i razvitka. Država svoje financije mora urediti, ne smetati ostalima na tržištu niti ih istiskivati, već samo olakšavati poslovanje i smanjivati troškove – poručio je jučer u Rovinju Marić pred predstavnicima financijske i fondovske industrije koji se tradicionalno okupljaju na konferenciji Izazov promjena Zagrebačke burze i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.
Ministar Marko Pavić predstavio je konačni nacrt mirovinske reforme, za koji je uvjeren da će dovesti do veće atraktivnosti drugog stupa. Njegovi će osiguranici također dobiti dodatak na mirovinu proporcionalno uplatama. Ministar vjeruje da će se, neovisno o dodatku, 300.000 zaposlenih koji zarađuju između minimalne i 80 posto iznosa prosječne plaće vraćati u prvi stup, gdje će ostvariti pravo na isplatu najniže mirovine.
Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta, smatra da će se idućih godina oko 60 posto novih umirovljenika vraćati u prvi stup jer će im mirovina iz prvog stupa biti povoljnija. Državni mirovinski sustav bit će sve do 2027. atraktivniji i za žene, čije će mirovine iz drugog stupa, zbog ranije dobi odlaska u mirovinu biti nešto niže nego da se vrate u prvi stup. Ta će razlika nestati 2027. kad se izjednači radni vijek muškaraca i žena.
Video - Konferencija 'Hrvatska kakvu trebamo'
Regulirati kriptovalute
I dok se na razini države raspravlja o poreznoj i mirovinskoj reformi, na tržištu kapitala događaju se promjene potaknute atraktivnošću blockchain tehnologije. Prvi čovjek Hanfe Ante Žigman napominje da je nužna regulacija tržišta koje je izuzetno aktivno. Hrvati su već uložili oko 300 milijuna kuna u kriptovalute. Slovenija je već krenula u regulaciju, dok Hrvatska nema zakona vezanih za taj dio tržišta. Prednosti blockchaina su povećanje efikasnosti i rezanje troškova, ali među manama se ističe pranje novca i slaba zaštita potrošača.
– Kao što smo prihvatili kompjutore, tako ćemo morati koristiti i blockchain tehnologiju – poručio je Žigman ističući statistiku koja govori o tome da u kriptovalute najviše ulažu mladi od 26. do 35. godine, među ulagačima su često predsjednici uprava kompanija, a više ulažu mladi muškarci nego žene. I dok blockchain raste, ulaganje u dionice gubi popularnost u Hrvatskoj.
Bravo za onoga ko je dao jamstva....bravo za anemiju....