Sve izjave vezane za krizu na tržištu koje se u zadnje vrijeme mogu čuti premalo su koncentrirane na probleme zaposlenika, pojedinca, a usredotočuju se na spas posrnulih financijskih institucija. Na takvo što upozorio je prije neki dan i čelni čovjek ILO-a tvrdeći da bi se nakon mjera ciljanih na pad realne ekonomije i reduciranja moguće recesije pažnja trebala posvetiti poduzetnicima koji stvaraju najviše radnih mjesta, a riječ o onim malima.
O takvome čemu trebalo bi se razmišljati i u našoj zemlji. Dakle, paziti da se kriza ne prelije na proizvodnju, jer ako se to dogodi u većoj mjeri, troškovi će se odraziti i na smanjenje zaposlenika. Domaći analitičari tvrde da bi Hrvatska mogla krizu osjetiti u manjoj mjeri. Poslodavci će sigurno usporiti investicijski ciklus, zbog čega neće trebati nove zaposlenike, ali i sami izjavljuju da ne vjeruju u najoštrije mjere otpuštanja zaposlenika. Iako su oni na određeno vrijeme navodno već na udaru i prema navodima sindikata otpušteno ih je posljednjih mjeseci oko pet tisuća.
A u svijetu, prema procjenama, financijska kriza prouzročit će gubitak radnih mjesta za 20 milijuna ljudi.
