Njemačka farmaceutska kompanija Bayer iskazala je ovih dana interes za preuzimanje kompanije Monsanto čime bi se spojila dva najveća svjetska dobavljača sjemena i pesticida. Bayer, koji ima 307 podružnica diljem svijeta i zapošljava više od 100.000 ljudi, posljednjih se godina puno fokusira, osim zdravlja ljudi, i na zdravlje biljaka i životinja.
Glavna je prepreka u europskim zemljama što nema dovoljno resursa za inovativne lijekove pa ih je i u Hrvatskoj teže staviti u promet i na listu HZZO-a, govori Richard Bryce, generalni direktor Bayera Hrvatska i direktor odjela Crop Science za Hrvatsku, Sloveniju, BiH, Albaniju i Makedoniju.
Kolika je važnost mogućeg preuzimanja Monsanta?
Potencijalno preuzimanje dodatno bi ojačalo Bayer kao globalnu “life science” kompaniju temeljenu na inovacijama, s vodećim pozicijama u našim ključnim segmentima te bi stvorilo vodeće integrirano poslovanje u poljoprivrednom segmentu.
U farmaceutskoj industriji učestala su preuzimanja i spajanja. Koji je glavni izazov?
Glavni je izazov omogućavanje pristupa novim inovativnim lijekovima. Zdravstveni sustav u Hrvatskoj, ali i u drugim europskim zemljama nema dovoljno resursa za life science proizvode. Pacijenti vrlo često nemaju pristup najnovijim i najboljim lijekovima onako kako bi trebali imati. Zdravstveni sustavi diljem Europe trebaju razviti održiv model za bolji pristup inovativnim lijekovima koji unapređuju i produljuju ljudski život. To je slučaj i u Hrvatskoj, gdje se farmaceutske kompanije oslanjaju pretežno na stariji portfelj proizvoda zbog teških uvjeta za stavljanje u promet novih, inovativnih lijekova i njihovo stavljanje na listu HZZO-a.
Ponekad mi nedostaje pravi poduzetnički duh u Hrvatskoj. Ovdje ljudi očekuju da Vlada organizira sve za njih
I Bayer je imao značajne akvizicije...
U 2014. godini Bayer je preuzeo bezreceptno poslovanje američke kompanije Merck & Co. Inc., a iste godine ojačano je i onkološko poslovanje preuzimanjem kompanije Algeta. Još 2006. godine preuzeli smo Schering AG Berlin i znatno povećali svoje poslovanje u području lijekova na recept. U Crop Science odjelu najveća akvizicija u posljednje vrijeme je bila ona s kompanijom AgraQuest, što je zapravo bio naš prvi veliki korak prema području bioloških sredstava za zaštitu bilja. U Hrvatskoj još ne prodajemo biološka sredstva za zaštitu bilja, ali nadamo se da ćemo uskoro dobiti neke registracije…
Nedavno ste se jače orijentirali na područja poput agrikulture, zdravlja životinja...
U 2015. godini došlo je do tzv. strateškog preusmjerenja pa je odjel Material Science odvojen i počeo poslovati kao zasebna kompanija pod nazivom Covestro. Nakon te organizacijske promjene, naša područja poslovanja su: Pharmaceuticals (lijekovi na recept čine glavni dio ovog odjela), Consumer Health (bezreceptni proizvodi) i Crop Science (sredstva za zaštitu bilja). Sada smo tzv. life science kompanija, orijentirana isključivo na zdravlje ljudi, biljaka i životinja.
Koliko izdvajate za istraživanje i razvoj?
Lani je potrošeno 4,3 milijarde eura, što je otprilike 9,1% prodaje, a u ovoj godini planiramo uložiti još više, oko 4,5 milijardi eura.
Na što su usmjerene inovacije?
Na potrebe tržišta koje još nisu ispunjene, kao što je porast očekivanog životnog vijeka, povećana potreba za hranom, stočnom hranom i obnovljivim izvorima.
U Hrvatskoj je glavni pojam za vas Aspirin. Je li to najprodavaniji vaš lijek?
Da, obitelj Aspirin, koju čine različiti Aspirin proizvodi, najprodavaniji je brend u Hrvatskoj, kao i u regiji. Aspirin je i najprepoznatljiviji Bayerov brend i svojevrsni sinonim za analgetike.
Kako su na hrvatskom tržištu prihvaćeni proizvodi u novim segmentima?
Sva tri odjela u Hrvatskoj pružaju vrlo kvalitetne proizvode, kao što je Foresto (ogrlica za pse protiv krpelja i buha), ali i Adengo (herbicid za suzbijanje korova kod kukuruza) koji je odlična inovacija plasirana na našem tržištu od ove godine te uvelike pomaže proizvođačima kukuruza u Hrvatskoj.
Imate li problema u poslovanju u Hrvatskoj?
Znamo da postoje određeni financijski izazovi koji nose sa sobom određene rizike naplate potraživanja. No uspješno se nosimo s njima, zajedno sa svim poslovnim partnerima i kupcima.
Nekoliko ste mjeseci u Zagrebu, jeste li se uklopili? Ima li razlike u poslovnom smislu među zaposlenicima ovdje i u zapadnoj Europi?
Da, moja obitelj i ja smo se preselili u Zagreb iz Nizozemske. Naše troje djece ide u Američku međunarodnu školu u Zagrebu i jako smo sretni ovdje. U smislu poslovanja definitivno postoje neke razlike između Nizozemske i Hrvatske, a ako moram imenovati, onda bih rekao da mi ponekad nedostaje pravi poduzetnički duh u Hrvatskoj. Ovdje ljudi očekuju da će Vlada organizirati sve za njih, u Nizozemskoj ljudi ili kompanije same traže rješenja, a Vlada svojim postupcima olakšava i omogućuje odvijanje i razvoj poduzetništva. S druge strane, u Hrvatskoj su ljudi puno topliji i ljubazniji. Svaki put kada idem u posjet nekom kupcu ponude mi kulen, sir i domaću rakiju, a tko tome može odoljeti.
Koalicija za uništenje naše civilizacije. Necu više ni Bayerov aspirin za glavobolju uzeti!