Prošlotjedni rebalans proračuna iz usta je njegovih glavnih aktera
dobio epitet povijesnog. Budući studenti ekonomije spominjat će ga kao
prvi rebalans koji je završio smanjivanjem, a ne povećanjem fiskalnog
deficita u tekućoj godini.
Kako se od početka ove godine pokazivalo da u državnu blagajnu stiže
više novca nego što je planirano, odmah su se nametnule usporedbe s
1998. godinom, kada su milijarde kuna prelile državnu blagajnu. Brojni
su ekonomisti ustvrdili da je Tuđmanova vlast napravila veliku pogrešku
što tada nije smanjila poreze već je sav višak potrošila kako bi
postigla što bolji izborni rezultat. Slično pitanje čulo se u Saboru i
među nekim političarima i sada, ali kod većine ekonomista prevladava
uvjerenje da bi smanjenje poreza bio rizičan potez.
U ovom trenutku nisu stvoreni odgovarajući preduvjeti (reforma
zdravstva, sudstva, prilagodba poreznog sustava) koji bi omogućili da
se smanjenjem poreza i davanja potakne gospodarski razvoj, a da se
pritom na rashodnoj strani ne generira latentna opasnost nelikvidnosti
i povećanja deficita komentira Jasna
Belošević-Matić, glavna makroekonomistica HGK, koja uočava da su
državne financije opterećene i neplaćenim obvezama.
Bolje nego 98.
Sadašnje je rješenje puno bolje nego ono iz 1998. godine jer je
tada sav višak išao u potrošnju. Sad je barem polovica sredstava išla u
smanjenje deficita komentira Željko Lovrinčević, analitičar
Ekonomskog instituta, koji kaže da bi smanjenje poreza moglo stvoriti
nove manjkove jer je pitanje koliko može potrajati visok gospodarski
rast.
Poreze treba smanjivati tek ako uspore gospodarski rast i kad se
manjak u državnom proračunu spusti na jedan posto BDP-a. Vlada i dalje
mora rezati rashode i spuštati fiskalnu potrošnju, kako bi privatni
sektor imao što više prostora za rast mišljenje je Žarka
Miljenovića, makroekonomista Zagrebačke banke.
Pozitivna klima
Upotreba je povećanih prihoda za smanjenje proračunskog deficita
poželjna, s obzirom na visinu i kretanja inozemnog duga.
Smanjena potreba države za novim zaduživanjem svakako će pridonijeti
makroekonomskoj stabilnosti i ublažiti rizike koje takvo zaduživanje
nosi. Uz to, nastojanja za što skorijim pridruživanjem EU time su i
realno poduprta i olakšana, a stvara se i pozitivna klima za
potencijalne investitore.
Drugo je pitanje bi li se smanjivanje deficita proračuna moglo postići
smanjivanjem troškova kada bi se stvorile i pretpostavke za smanjivanje
poreznog opterećenja. Međutim, za to je nužno provesti strukturne
reforme kod pojedinih korisnika proračunskih sredstava uz istovremno
prilagođavanje fiskalnog sustava ističe Jasna BeloševićMatić,
direktorica Centra za makroekonomske analize HGK koja ocjenjuje da je
povećanje poreznih prihoda trajnijeg karaktera.
Istina je da je taj rast dijelom potaknut i kreditima građanima,
ali i državnom potrošnjom, čije bi značajnije smanjivanje svakako
utjecalo na dinamiku rasta.
Dugove što prije platiti
– Nažalost, podaci o stvorenim, a neplaćenim obvezama države još uvijek nisu u cijelosti javno dostupni ni dovoljno transparentni, pa je teško precizno utvrditi o kojim je iznosima riječ i u kojoj to mjeri može utjecati na likvidnost i solventnost u gospodarstvu. U svakom slučaju, da bi se spriječilo prelijevanje efekta neplaćanja na cjelinu gospodarstva, potrebno je dospjele obveze što prije naplatiti te je u tom kontekstu usmjeravanje dijela prihoda iz rebalansa proračuna za te namjene opravdano – tvrdi makroekonomistica HGK Jasna Belošević Matić, koja upozorava da i dalje ostaje otvoreno pitanje financiranja povrata duga umirovljenicima, koje bi u konačnici trebalo biti neutralno, ako bi se, kao što je planirano, namirilo iz privatizacijskih prihoda, ali tu uvijek ostaje potencijalni rizik.
