Tribina “GMO u Hrvatskoj” okupila je jučer u Novinarskom domu vrijedna imena, najveće stručnjake znanstvenike iz ovog polja – dr. Sanju Miloš iz Hrvatske agencije za hranu u Osijeku, dr. Nenada Malenicu s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, te dr. Vladimira Mršu i dr. Ivana Krešimira Sveteca s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta. Dr. Vladimir Mrša kratko je i jasno odgovorio na često pitanje – koliko ima genetski modificiranih proizvoda ima na policama hrvatskih dućana?
Ni jedno ozbiljno istraživanje
Ni jedan, jer još ni jedan proizvođač nije do sada podnio zahtjev za njegovo uvođenje. Također, iako je naše zakonodavstvo usklađeno s europskim i omogućuje zabranu takvih proizvoda što dosad nije bilo moguće, svejedno znatno kasnimo u svemu drugome.
– Što se istraživanja tiče, u nas se koristi sve ono što se može dobiti od Europske komisije. Jer nemamo ničega svojega, do sada se u Hrvatskoj nije provelo ni jedno ozbiljno istraživanje o GMO-u – rekao je dr. Mrša.
Istaknuto je kako je negativna kampanja protiv GMO-a zapravo postigla da sve ostane pod okriljem velikih korporacija te kako je istraživanje GMO-a i njegovog utjecaja uslijed toga ostalo strahovito skupo. Dr. Svetec ukazao je na zakonski limit pri kojem se na određenom proizvodu mora jasno iskazati ako on sadrži više od 0,9 posto GMO-a.
– U redu, ali sasvim sigurno s time ne mogu biti zadovoljni oni koji uopće ne žele jesti GMO. Onda se i mi ostali moramo zapitati je li GMO zaista štetan ako ga smijemo unijeti u organizam u omjeru koji zapravo uopće nije malen? Vjerujte mi, nitko na svijetu još nije umro od GMO-a. Svakodnevno ginemo u automobilima, ali nikome nije palo na pamet da zabrani automobile, avione ili vlakova – rekao je dr. Svetec.
Prirodnog već odavno nema
Biljke koje danas uzgajamo za hranu nisu prirodne jer smo ih počeli selekcionirati i prilagođavati svojim potrebama već prije oko 10.000 godina kada se čovjek počeo baviti poljoprivredom.
Dr. Nenad Malenica predstavio je i mogućnosti novog “genetičkog alata”, tehnologije CRISPR-CAS9 koja će genetičko inženjerstvo približiti krajnjem korisniku i možda dovesti i do iskorjenjenja nekih bolesti.
