Dva mjeseca prije početka žetve seljačke udruge najavile su da će za kilogram pšenice tražiti dvostruko više nego što su dobivale lani – 2,40 kuna po kilogramu umjesto lanjskih 1,20. Na ruku im nisu išli klimatski uvjeti, zasijali su manje, a svojim razlozima dodaju i ostale domaće nelogičnosti. S druge strane, predstavnik domaće prehrambene industrije koja je najveći kupac iste te pšenice, Stipan Bilić, kaže da se na burzama u Njemačkoj za 2,20 kuna može kupiti kilogram brašna! Domaća bi pšenice tako stajala koliko i uvozno brašno, pa nisu čudna poskupljenja u maloprodaji!
Sve raste, plaće padaju
Problemi u sustavu poticaja poljoprivredi, uza zanemarivanje koncesija na domaću naftu, razlozi su koje je i guverner središnje banke Željko Rohatinski naveo kao razloge zbog kojeg će nas ove godine pritiskati viša inflacija nego što je bila u protekle dvije krizne godine. Zasad nitko od ekonomista ne očekuje povratak cijena na one iz 2008. – ni najpesimističnije prognoze za ovu i iduću godinu ne govore o inflaciji višoj od 3,5 posto, no i takav rast cijena problematičan je jer dolazi na iscrpljenu privredu i stanovništvo.
>>HEP rekordno uvozi, teško je vjerovati da struja neće poskupjeti
Plaće u Hrvatskoj realno padaju treću godinu zaredom, a dok su u prijašnje dvije godine primanja zaposlenih padala zbog smanjenja nominalnih zarada i jače porezne presije (krizni porez), od ove godine vrijednost zarađenoga jede inflacija.
Službena statistika ističe da su u prvom ovogodišnjem tromjesečju cijene hrane skočile 4,5 posto (hrane i pića 4,2 posto) prema onima koje su bile u prosincu 2010. Ima li se na umu da Hrvati trećinu svojih primanja potroše za hranu, to je povećanje značajno. Poslije loma svjetskoga financijskog tržišta i dioničkih burzi špekulanti su se, kaže Bilić, preselili na robne burze pa je manipuliranje cijenama jedan od glavnih razloga za dramatična poskupljenja hrane od sredine prošle godine. No, i zbog klimatskih je promjena proizvodnja pala 4 %.
Bilić tako kao ilustraciju navodi cijenu šećera, koja je u jednom trenutku, zbog ponašanja velikih burzovnih igrača, skočila na 850 dolara, a sada, kad su oni namirili svoje apetite, pala je na 600 dolara. Za to vrijeme ništa se bitno nije događalo u zemljama velikim proizvođačima šećera da bi bilo opravdanja.
EU kao stabilizator
– Naše su tvrtke financijski preslabe da bismo se zaštitili od tih utjecaja. Stoga je nezahvalno predviđati što će se događati s cijenom hrane na globalnom tržištu – kazao je Bilić.
Ulazak Hrvatske u EU tek bi donekle mogao smanjiti pritisak na rast cijena, industrija će možda jeftinije do sirovina, ali će trpjeti domaća proizvodnja jer će biti skuplji nego u EU i nitko ih neće kupovati. Očekuje se da će zbog izbora Vlada ove godine držati pod kontrolom cijene energenata, no ulaskom u EU neće moći izbjeći veće trošarine. Istodobno, ukinut će se i nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove i knjige, što sve skupa san o boljem životu i bržem oporavku prebacuje na još dulje razdoblje. Lagan oporavak temelji se na rastu izvoza, a prvi podaci iz turističke branše vraćaju optimizam da će se oporaviti turistička potrošnja.
da nam ovog trena cijeli svijet pokloni 1000 milijardi dolara,opet bi sve bilo isto, siromasi bi ostali siromasi,lopovska vrhuska bi to pomažnjavala i nista novo pod suncem u ovoj žabokrečini..mladi ako ste pametni bježit iz ov rupetine, navratite godišnje pokoj put na more i doma, ali ne dajte si popit krv i život ovim lopovima koji nas pljačkaju zanjih 20 + 40 godina ..