Kad nekom biznisu makroekonomsko okruženje i ide na ruku, tržište se pobrine da nema lakog rasta. To vrijedi i za trgovačke lance, branšu vičnu plivanju u relativno uskom bazenu marža. Rast osobne potrošnje u Hrvatskoj umnogome prolazi kroz njihove ruke, ali usporedno s maloprodajnim prometom rastu i konkurentski pritisci, a već neko vrijeme najviše oni vezani uz radnu snagu, “vruću” i nezaobilaznu temu i u drugim sektorima u Hrvatskoj.
- Tržište maloprodaje hrane raslo je u 2018. četiri posto, dakle stabilno, a približno takav rast se, prema predviđanjima analitičara, očekuje i sljedeće dvije-tri godine. Kako većina rasta BDP-a dolazi iz povećane potrošnje stanovništva, možemo zaključiti da je za hrvatsku trgovinu hrane makroekonomsko okruženje stabilno, zapravo odlično. Prosječna primanja zaposlenih rastu, a i prošla turistička sezona bila je odlična. Međutim, već lani se kao nemali izazov nametnuo nedostatak radne snage, posebice trgovaca i vozača nužnih za distribuciju robe - reći će Drago Munjiza, nekad konzultant za sektor trgovine, a danas CEO kutinske Lonije, lanca koji prihodima nije u klubu milijardera u branši, a s nešto manje od 600 milijuna kuna na rubu je kluba ‘desetorke’.
Problem nedostatka radne snage eskalirao je postepeno. Kako kaže Munjiza, danas je nemali izazov trgovini pronaći djelatnike, a i distributerima vozače kako bi trgovine bile otvorene u dvije smjene, a roba dovezena na vrijeme u sve trgovine.
- Zato se može reći da je prošle godine počeo ‘pravi mali rat’ trgovaca i distributera za djelatnicima. To s jedne strane rezultira višim plaćama u distribucijskom tijeku, a s druge zatvaranjem dijela trgovina ili skraćivanjem radnog vremena trgovina - ističe.
Ipak, za maloprodajne lance protekla je godina ukupno bila u znaku rasta, i prodajne mreže i prihoda. Sudeći prema ovogodišnjem kretanju prometa trgovine na malo, a unutar nje i raznim formatima trgovine mješovitom robom, pretežito hranom, tako će biti i ove godine.
Prema državnoj statistici, lani su u trgovini na malo prosječne neto plaće porasle oko 6 posto
Vodeću poziciju najvećeg hrvatskog maloprodajnog lanaca, s više od 600 prodajnih mjesta u Hrvatskoj (prije dvije godine imali su više od 700 i s više od 10.000 zaposlenika i dalje čvrsto drži Konzum.
Doduše, prema nedavno objavljenoj analizi Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), razlika između Konzuma, koji je implementacijom nagodbe vjerovnika Agrokora postao dio Fortenova grupe, i glavnih konkurenata se smanjila.
Iz Uprave Konzuma predvođene Slavkom Ledićem navode da su lani zabilježili rast poslovnih pokazatelja: gledajući usporedivu prodajnu mrežu (isto za isto) prihodi u maloprodaji su porasli solidnih 5,7 posto, povećan je broj kupaca u trgovinama, a rastu i košarica i promet te posljedično i tržišni udio. I Konzum apostrofira zaposlenike kao najveću vrijednost. Zato, kažu, nastavljaju s ulaganjem u poboljšanje prava radnika i radnih uvjeta. U nekoliko su navrata povećane plaće, ponajprije u maloprodaji, a uz kontinuiranu isplatu božićnica, uskrsnica i regresa, zaposlenicima se nudi i mogućnost prilagodljivog radnog vremena i rada na nepuno radno vrijeme. Dodaju da su “ponosni što je više od 70% sezonskih zaposlenika prošlih godina prepoznalo Konzum kao mjesto na kojem žele nastaviti raditi”. Optimizma im ne manjka: asortiman proizvoda, kažu, pomno biraju, a u planu je nastavak strateške orijentacije na domaću proizvodnju i proizvođače. Trenutno im u prometu proizvodi domaćeg podrijetla sudjeluju s više od 75%, a u nekim svježim kategorijama poput voća i povrća, mesa i pekarskih proizvoda udio domaćeg premašuje i 80%. Tvrde i da su jedini trgovački lanac u koji planira godišnje količine dostupne na tržištu te količine proizvedene baš za njegovu maloprodajnu mrežu.
U svoje adute i dobitnu kombinaciju asortimana i omjera cijene i kvalitete, podjednako su, dakako, uvjereni i najveći konkurenti. Njih predvodi dvojac njemačke Schwarz grupe, Lidl i Kaufland, čiji su prihodi 2018. zajedno dosegnuli 8,8 milijardi kuna. Pritom je Lidl i prošle godine rastao brže od tržišta, Povećanjem za oko 450 milijuna ili nepunih 10 posto prihodi su mu premašili pet milijardi kuna (5,17 milijardi.). Kaufland, koji je prvu poslovnicu otvorio prije 18 godina, lani je u pogledu prihoda ostvario približno isti rezultat kao godinu prije, nešto više od 3,6 milijardi kuna. Danas prodajna mreža broji 39 poslovnica velikog formata. Ni oni ne propuštaju naglasiti veliku pažnju zaposlenicima i “konstantno ulaganje u njihov razvoj te stvaranje uvjeta za rad koji ih čine atraktivnim poslodavcem”.
- Plaće zaposlenika povisili smo još preklani, a 2018. proveli smo drugi val povišenja i uveli brojne dodatne pogodnosti - naglašavaju. Najveći rast prihoda, za oko 760 milijuna na više od 4,5 milijarde prošle je godine imao Spar, a to je dijelom rezultat cjelogodišnjeg učinka preuzimanja Bille, tj. činjenice da je 40-ak prodajnih prostora Bille tijekom čitave godine poslovalo pod kapom Spara. S 20-ak posto rasta prihoda Spar je godinu zaključio na četvrtoj poziciji. Time je pretekao Plodine koje su s 4,2 milijarde kuna prihoda ponovile rezultat prethodne godine. U splitskom Tommyju i križevačkom KTC-u, koji su u skupini top 10 lanaca, unaprijedili su prihode za oko pet posto, čime je dalmatinski lanac premašio 2,8 milijardi kuna, a KTC 1,5 milijardi.
U istraživanju tržišta distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima u 2018. AZTN je konstatirao da je lani povećan i ukupan broj prodajnih mjesta, i to za 91, što predstavlja povećanje za dva posto. Za razliku od vodećeg Konzum koji ju je smanjio, većina vodećih je širila mrežu, a zbog turizma u fokusu je ponajprije bilo Jadran.
Oni kojima je to i inače domaći teren, poput Tommyja ili omiškog Studenca, i ove su godine redali objave o otvorenjima i/li preuređenjima. Studenac od prošle godine u tome ima oslonac novog jakog vlasnika. Sredinom prošle godine, naime, taj je lanac s trenutno oko 390 prodavaonica i više od 2500 zaposlenih preuzeo poljski private equity fond pod upravljanjem Enterprise Investorsa.
Već tada su iz tog fonda najavili i daljnja ulaganja te interes za konsolidaciju hrvatske maloprodaje hrane malih formata. Proljetos se pokazalo da je prvi korak u tom smjeru širenje na područje Istre. Poljak Michal Senczuk koji je preuzeo upravljanje Studencem potvrdio je da su AZTN-u uputili zahtjev za odobrenjem preuzimanja Istarskih supermarketa, tvrtke sa stotinjak dućana. Ovog ljeta spekuliralo se da je grupacija EI pokazala interes i za prodajnu mrežu jedne tvrtke sa sjeverozapada Hrvatske. AZTN je u pregledu 2018. istaknuo i da su lani među 10 najvećih ušli Mlin i pekare. Sisački MIP taj je iskorak ostvario dvoznamenkastim rastom (16%) prihoda, na 632 milijuna. Time je pretekao Loniju koja je s 244 trgovine i 1100 djelatnika rasla 4,5 posto. Ona se, pak, nakon faze akvizicija više okrenula “pospremanju” mreže. Obavili su, kažu, pripreme za razdvajanje većih trgovina u format Maksi, obnovu robnih kuća u Kutini i Popovači, kao i 20 trgovina u Zagrebu. Zbog važnosti obuke trgovaca uspostavili su stalni odjel za edukacije, a prosječna mjesečna primanja trgovaca povišena su u odnosu na 2017. za više od 30 posto. To je rezultiralo smanjenjem prosječne fluktuacije osoblja na razini godine na 10,5%, iako je cilj, kako kažu, svesti je na optiman(ij)ih devet posto.
Prema državnoj statistici, u trgovini na malo lani su prosječne neto plaće porasle oko 6%, a u svibnju ove godine bile su oko 4% veće nego u prosincu 2018. U prvom polugodištu ukupan je promet trgovine na malo nominalno bio 4,6% veći nego lani. Kako bilo, uz nastavak rasta prometa lakše je nositi se i s pritiscima na marže vezanim uz tržište rada.
