Hrvatsko gospodarstvo rast će za 8,1 posto u 2021., 5,6 u 2022. i 3,4 u 2023., prognozira Europska komisija u četvrtak objavljenim jesenskim ekonomskim prognozama za cijelu Europsku uniju.
Općenito, EU se oporavlja od koronakrize brže nego što se očekivalo, ali i rast inflacije premašio je ranija predviđanja, tako da to nosi određeni rizik. No, kad se gleda samo Hrvatsku, rizici za ostvarenje ovako pozitivne prognoze nešto su drukčiji nego rizici za ostale u EU.
Dva su ključna rizika koje spominje Komisijina prognoza, “relativno niska stopa cijepljenosti, koja može dovesti do strožih mjera zatvaranja, i kontinuirana kašnjenja u obnovi nakon potresa”.
Rizici se ne moraju ostvariti, ali su jasno naznačeni. S druge strane, dodatni poticaj još boljem rastu BDP-a od prognoziranog može biti “potencijalni ulazak u schengensku zonu i uvođenje eura” potkraj razdoblja na koje se odnose ove ekonomske prognoze. Schengen i euro mogu biti poticajni za ulaganja i trgovinu, dodaje se.
U Hrvatskoj se očekuje inflacija od 2,2 posto u 2021., nakon čega slijedi postupno stabiliziranje, kaže se u prognozama Komisije.
Proračunski manjak nakon prošlogodišnjih 7,4 posto pada na 4,1 posto u ovoj i 2,9 posto u 2022. godini. Javni dug, koji je prije krize, 2019., iznosio 71 posto BDP-a, a 2020. skočio na 87 posto, pada na 82,3 posto u ovoj, 79,2 posto u idućoj i 77,9 posto u 2023. godini.
VIDEO: Svako treće bolovanje je neopravdano. HUP: Lažna bolovanja stoje nas više od milijardu kn godišnje
