Banke počinju mijenjati smjer svoje politike. Agresivna marketinška kampanja koju su pokrenule pokazuje da je bankarima trenutačno važnije privući bogatiji sloj stanovništva koji ima novca i za štednju nego se spuštanjem kamata na kredite boriti za nove dužnike. Mala banka Sonic u koju su nedavno ušli Talijani obećava da će svima koji ulože ušteđevinu u nju isplatiti kamate unaprijed, a i druge se banke služe različitim trikovima i kombinacijama kako bi na svoje račune usmjerile slobodan novac građana i poduzeća.

Kamate kao mamac
HNB u svojim posljednjim analizama uočava da godinama nije bila manja razlika između kamatnih stopa na kredite i kamata na oročene depozite (samo 3,76 posto), što nagovješćuje da će uskoro biti novih promjena u cijeni novca. Privlačenje štedišta visokim kamatama izravna je posljedica mjera središnje banke koja je strani kapital opteretila velikim nametima pa banke pokušavaju sredstva za nove plasmane prikupiti na domaćem tržištu.
Građani su proteklih godina puno brže svladavali lekcije o zaduživanju nego one o štednji, ali bez obzira na to, još je ušteđevina stanovništva u bankama, teška oko 88 milijardi kuna, veća od ukupne zaduženosti koja se kreće oko 80 milijardi kuna pa se bankari imaju zbog čega tući. Kuna je postala atraktivnija od eura ili dolara, a podaci HNB-a kažu da se unazad godinu dana štednja u kunama povećala 40 posto, a štednja u devizama u skromnom je plusu od samo tri posto. U ukupnoj masi utrku i dalje vodi devizna štednja (koje ima oko 82 milijarde prema 32 milijarde u kunama), ali događaji rade za kunu.

Pritisci na tečaj
Od jeseni banke bilježe pad deviznih depozita i rast kunskih jer zbog slabljenja eura štediše bježe od devizne štednje. "Pritisci na tečaj jačat će i dalje zbog čega štednja u devizama više neće biti atraktivna.
Dio ekonomske javnosti također snosi odgovornost za to što se povjerenje u domaću valutu sporo stvaralo. Godinama su plašili građane devalvacijama pa su oni koji su štedjeli u devizama propustili ostvariti velike dobitke na kamatama, kaže dr. Željko  Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta.
Stručnjaci prognoziraju da će se tijekom ljeta tečaj eura prema kuni spustiti na 7,20. Od početka godine euro je oslabio 1,5 posto.
Nema tih kamata koje mogu pokriti takvo smanjenje.
Banke se, sudeći prema poslovnim podacima, dobro nose sa zbivanjima u okruženju. Prvo tromjesečje donijelo im je 11 posto veću dobit nego lani, odnosno jednu milijardu kuna. Četvrtinu te dobiti, 251 milijun kuna, ostvarila je Privredna banka Zagreb, a slijedi je Zagrebačka banka sa 209 milijuna kuna.

“To je tragedija hrvatske monetarne politike. Kada je kuna uvedena, omjer štednje bio je jedan prema 10 u korist deviza, a ljudi nisu stali iza svoje valute kada je to bilo najpotrebnije. Povjerenje se stvorilo tek sada, kada kuna umire kao valuta i ide prema kraju, komentira dr. Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, koji je uvjeren da će štednja u kunama i dalje jačati jer će proteći godine i godine prije nego što Hrvatska i formalno preuzme euro.

12

VEČERNJI TV

VIDEO Kotromanović: 'Samo jedna osoba na svijetu može zaustaviti rat u Ukrajini. To nije Zelenski'

Video sadržaj

5

NIJE IM BILO LAKO

Višnju Pevec izdale su prijateljice kad je Zdravko bio u zatvoru, ona je zatvorsku kaznu zamijenila radom za opće dobro

18

NAŠLI GA U RAZRUŠENOJ ZGRADI

VIDEO Bizarna snimka: Ovo su posljednji trenuci ubijenog vođe Hamasa. Uočio je dron, a zatim podigao štap

Tko bi rekao

Njegov gubitak ima veliki utjecaj na kvalitetu života, a glavni je okidač za sjećanja

Pola pola

Znate li što je 'fratarska'? Omiljena je u Šibeniku, a radi se od 'prsta vina i prsta vode'

Uskoro stiže velika promjena za dio umirovljenika: ‘Godinama smo to tražili i sada je napokon naš prijedlog prihvaćen’