zaduživanje države

Trećina javnog duga u kreditima

Zdravko Marić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
22.06.2017.
u 07:20

U odnosu na druge zemlje članice EU Hrvatska je među zemljama s najvećim udjelom domaćeg kapitala u ukupnom javnom dugu, činjenici da se oslanja isključivo na financijski sektor te visokom udjelu bankarskih kredita.

Iz strukture javnog duga članica Europske unije koju je objavio Eurostat vidljiva je velika razlika u politici zaduživanja među ministrima financija. Hrvatska ima vrlo konzervativan pristup, pri čemu se oslanja na konvencionalnu financijsku industriju te radije bira domaće zaduženje od onoga na stranim tržištima.

Projektne narodne obveznice

U odnosu na druge zemlje članice EU Hrvatska je među zemljama s najvećim udjelom domaćeg kapitala u ukupnom javnom dugu, činjenici da se oslanja isključivo na financijski sektor te visokom udjelu bankarskih kredita.

Dok Njemačka ima jednak omjer domaćih i stranih ulagača, a 8 posto njezina duga drže nefinancijske institucije i građani, Hrvatska je dužna čak 62,4 posto ukupnog javnog duga domaćim bankama i obveznim mirovinskim fondovima.

Poput nas, Švedska i Luksemburg također se češće obraćaju domaćim investitorima nego strancima, dok je Cipar zemlja s najvećom izloženošću prema stranom kapitalu u cijeloj Europskoj uniji. Tek je 17 posto njihova duga u rukama domaćeg kapitala.

Hrvatska je jedina zemlja Europske unije u kojoj nefinancijski sektor nije uložio ni kune u javni dug. Najveći korak u tom smjeru napravila je Malta, čiji građani i tvrtke drže čak 27 posto ukupnog javnog duga.

Građanima su se obratili i Portugal, Irska i Mađarska kako bi diverzificirali rizik. Riječ je uglavnom o takozvanim narodnim obveznicama koje se nude građanima, udrugama i tvrtkama kao oblik ulaganja. Iako se u Hrvatskoj raspravljalo o mogućnost takvog izdanja, nikada nije realizirana obveznica koja bi se ponudila na tržište.

U praksi je uglavnom riječ o projektnim obveznicama, odnosno prikupljanju novca za realizaciju većih infrastrukturnih objekata.

Pada iznos javnog duga

U odnosu na druge zemlje Unije, Hrvatska ima i visok udio kredita u javnom dugu od čak 35 posto. Prosječno Europska unija ima tek 15 posto kredita u ukupnom javnom dugu, međutim ima i ekstrema poput Estonije i Grčke koje se s više od 80 posto financiraju kreditima. S druge strane spektra je Velika Britanija, koja ima tek 2 posto kreditnih aranžmana.

Hrvatska je prepoznatljiva i po činjenici da je među rijetkim zemljama kojima je javni dug na godišnjoj razini pao i u apsolutnom iznosu i mjeren prema udjelu u BDP-u. Hrvatska je trenutačno dužna oko 287 milijardi kuna, dok je rekordan iznos veći od 293 milijarde duga zabilježen u srpnju 2015. godine.

Komentara 6

KA
kamenjar0404
07:59 22.06.2017.

SDP za svoje vladavine povecao javni dug za 120 milijardi a ovaj Maric ga za par mjeseci smanjio za 6 milijardi kuna!!!! Tko je onda bolji za ovu zemlju,pitam ja vas gradjani i komentatori ????

AN
antonelić
07:48 22.06.2017.

koristim priliku povodom jubileja da našem ministru pinok. mariću čestitam praznik antifašističke borbe i da zaželim da podigne povratnu naknadu za pet ambalažu sa 50 lipa na 1 kunu ... u ime svih ranojutarnjih berača boca po kontejnerima , udruga rbbk- podružnica travno ( u osnivanju ) ...

DU
Deleted user
08:15 22.06.2017.

gospodine maricu govoriti o domacim bankama je proslo svrseno vrijeme stranci su vlasnici banaka u hrvatskoj i lihvare cijelo stanovnistvo sa stednjom hrvata je li lihvarska kta od 7% na 25 godina za poslovni prostor ako su banke domace sto ne reprogramirate obveze sa ktom do 2 % kao cesi slovenci mozete li mi pomoci oko gore navedene lihvarske kte vi ste vrhunski oecc .hvala

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije