Osječki Ekonomski fakultet već 15 godina organizira Međunarodnu konferenciju za doktorande na kojoj okuplja poslovnu kremu Hrvatske. Njihovi studenti u Opatiji imaju priliku čuti najnovije trendove i iskustva vodećih hrvatskih menadžera. Dekan fakulteta Boris Crnković, najmlađi je ekonomski dekan u Hrvatskoj, a s njim smo razgovarali o ekonomskoj situaciji u Slavoniji, iseljavanju mladih i novim prilikama koje stoje pred tom regijom.
Je li jedna od najvećih prednosti Europske unije ukidanje prepreka za migracije kako se može zaključiti iz vala iseljavanja iz Slavonije?
Moramo shvatiti da su migracije unutar EU normalna stvar što pokazuje i podatak po kojem je 6-7 posto stanovništva u prosjeku svih članica EU iselilo iz svoje države. Iz Slovenije je od ulaska u EU iselilo 10 posto stanovništva, a do sada je iz Hrvatske iselilo nešto više od 4 posto stanovništva. Ne odlaze svi u Irsku ili Njemačku, već se iz Slavonije najviše odlazi u Zagreb, a sela se prazne i zato što ljudi odlaze u gradove. Pet slavonskih županija 2030. godine imat će za petinu manje stanovnika nego 2011. Velik je to demografski pad. Uzrok tom padu nije samo iseljavanje već stanovništvo stari, mladi sve kasnije stupaju u brak, u obiteljima se rađa sve manje djece. Drugi uzrok depopulacije je i sve slabije useljavanje. Godinama je u Slavoniju pristizao značajan broj Hrvata iz Bosne i Hercegovine, a danas tog useljavanja više gotovo nema.
Je li u Slavoniji nemoguće pronaći kvalitetan posao i može li se kvalitetno živjeti?
Medijska slika o besperspektivnosti uvukla se i Slavoncima u glave pa počinju u nju vjerovati, a to je problem, jer su pokretači svake ekonomije optimizam i vjera u bolje sutra. Postoje brojni dobri i pozitivni primjeri, od proizvođača koji imaju vrhunske pogone i apsolutno konkurentne proizvode, do brojnih poljoprivrednih proizvođača koji posluju na zavidno dobroj razini, a tu je i klaster proizvođača softwarea Osijek Software City koji zapošljava veliki broj inženjera i koji gotovo cjelokupni svoj prihod ostvaruje u izvozu.
Slavonija ima i istraživački centar Ericsson Nikola Tesla, a odnedavno i istraživački centar Rimac Automobila. Naposljetku, osječko Sveučilište koje školuje kvalitetne kadrove. Istina četiri od pet slavonskih županija na začelju su po svim pokazateljima razvoja. Istina je da su ratna razaranja unazadila Slavoniju, ali se i struktura gospodarstva Slavonije promijenila. Prije rata je fokus bio na radno intenzivnim djelatnostima među kojima je prednjačio poljoprivredno-prehrambeni sektor. Danas su poljoprivredne tvrtke na vrhunskoj tehnološkoj razini i trebaju manje zaposlenika. Na farmama na kojima je nekoć trebalo raditi 100 ljudi danas je dovoljno pet radnika što valja uzeti u obzir kod ukupnog broja zaposlenika.
Što napraviti da se poveća produktivnost i profitabilnost poljoprivrede?
Imamo vrhunske poljoprivredne tvrtke s tehnologijom na svjetskoj razini. Belje, Žito i Osatina su primjeri tvrtki koji imaju vrhunsku tehnologiju, sofisticiran i kvalitetan proizvod, koji ima svoje tržište. Mislim ipak da je poljoprivredi nužno daljnje okrupnjavanje i moderniziranje koje u Slavoniji već vidimo. Primjerice tri šećerane koje posluju u Slavoniji ne mogu se ukupnim količinama proizvodnje usporediti s jednom iz Europe i zato planiraju spajanje što držim dobrim primjerom. Mi nikada Europi nećemo moći konkurirati kvantitetom pa se zato moramo okrenuti kvantiteti i to kroz razvoj inovativnih proizvoda.
U kojoj tržišnoj niši se trebamo razvijati?
Mogu reći da definitivno to nije turizam, o kojem ovisimo i koji nas drži iznad vode. To je sektor koji nema visoku dodanu vrijednost na angažirani rad, a u Hrvatskoj je već dosegao svoj maksimum. Treba se okrenuti implementaciji novih tehnologija i kreaciji. Primjer za to su Rimac Automobili i Osijek Software City koji pokazuju da se može uspjeti. Ipak država ih mora pustiti da rade, a najbolja pomoć države je stvaranje okvira u kojem poduzetnik ne zna ni da država postoji jer mu u razvoju ne smeta.
Teško je to postići u državi koja je samo za gospodarstvo osmislila 3076 propisa.
To je cirkus! Kao dekan sam često suočen s propisima koji se međusobno isključuju, preklapaju ili doslovno tuku. U poslovanju je nemoguće proći kroz šumu propisa koju je administracija stvorila, a to stvara plodno tlo za korupciju. Istodobno nepoštene poslovne prakse valja strogo nadzirati.
Je li vrijeme za otkaze u državnom sektoru?
U najširem smislu kad se zbroje svi segmenti javnog sektora broj zaposlenih predstavlja preveliko opterećenje za cijelo gospodarstvo. Sustav treba učiniti puno učinkovitijim, osnažiti ga novim ambicioznim ljudima te ga ubrzati uz pomoć novih tehnologija. Međutim s ovakvom politikom plaća sustav više nije atraktivan za stručnjake pa se događa negativna selekcija. Po natječajima na fakultetu vidimo da državna služba više i nije tako atraktivna jer se na mjesta za koje je do nedavno bila navala sada javlja tek nekoliko ljudi. Ako se dakle nešto ne promijeni državna bi služba mogla dobivati lošije kadrove s kojima će biti puno teže kreirati modernu i kvalitetnu administraciju.
Plenković otvorio novi pogon bjelovarske Sirele vrijedan 43 milijuna kuna
