Znam da neće biti lako i da treba biti izvrstan u svemu, u poljoprivredi, financijama i marketingu. No ja sebe vidim na zemlji i kako živim od nje – kaže 28-godišnji Josip Vrbanek, mladi agronom iz Vivodine, čija žumberačka župa nadomak slovenskoj granici danas ima jedva 600-tinjak duša.
Čeka novac EU
Brda uokolo zlate se od maslačaka. Nekad plodni vinogradi obrasli su grmljem i korovom, a ono malo što ih se obrađuje uglavnom je njegove obitelji djelo. Na žalost, svega dva hektara na čak četiri parcele koje bi Josip rado okrupnio. No emigracija, odavno "izbjegla" u SAD, Kanadu... ne odriče se tako lako strmih obronaka, iako se oni sa svakim novim pokoljenjem dijele na još više vlasnika, i 30-ak za pojedinu česticu, pa se Josip i otac mu Mirko godinama muče kako bi još bar koji hektar kupili ili unajmili. Podrum predaka iz daleke 1777. vapi za novim bačvama i dragocjenim kapima sivog pinota, graševine, chardonnaya te mješavine sorta od koje obitelj pravi stolno vino vivodinac.
Njihova lagana vina popularna su već u zavidnom broju ugostiteljskih objekata i trgovina u Zagrebu, Karlovcu, na Rabu, Dugom otoku, Zadru... No i s otkupom grožđa od susjeda, 70-ak tisuća litara premalo je da bi Josip, na čije će ime OPG uskoro glasiti, živio samo od poljoprivrede. Roditelji tako žive od tekstilnog obrta Nada, dok mladi agronom plaću zasad zarađuje u tvrtki Georg, koja pruža savjetodavne usluge i piše projekte vezane za fondove EU u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Sa sredstvima EU i sebi je već poboljšao mehanizaciju na imanju, a u planu su i nove bačve, preša...
– Svjestan sam da plaću u poljoprivredi mogu zaraditi samo ako proizvodnju dignem bar na 10-15 hektara tako da čekam nove natječaje Ministarstva poljoprivrede za ruralni razvoj u ovoj godini koji su posebno naklonjeni mladim poljoprivrednicima, koji su se zbog manjka kapitala dosad teško zaduživali u bankama. Kroz pojedine mjere mladi za poslovanje mogu ostvariti i 100% jednokratne potpore do 50 tisuća eura kroz više rata ili pak 90% s mjerom 4.1, gdje se dodatno boduju posebna područja ili ekološka proizvodnja. Tu se nudi do milijun kuna za mehanizaciju i do 5 milijuna eura u voćarstvu – kaže Josip ističući kako je već prvi natječaj pokazao da će utakmica biti žestoka. Prvi put manje je novca nego projekata, smije se te očekuje kako će i najavljena komasacija ubrzati stvari. Samo "čisti" papiri uvjet su za potpore EU.
Specijalna vina
Na pitanje tko je bolji poljoprivrednik, on ili otac, koji je neko vrijeme motiku u Zagrebu zamijenio i mesarskim zanatom, tata Mirko odvraća kako sin ima diplomu, a on iskustvo pa se nadopunjuju. Osim širenja vinograda s kvalitetnim sortama traminca, muškata... jasno im je kako moraju povećati i prodaju na kućnom pragu, koja sada čini samo 5% ukupne proizvodnje – i kvalitetu, koju će proširiti i ledenom te izbornom berbom prosušenih bobica. Josip je svjestan da mora osvajati nova tržišta. No teško je na zemlji u Vivodini na kojoj se dio berbe na prestrmim obroncima odvija doslovce u sjedećem položaju, a za jako male površine, na kojima prijete i odroni, trebaju specijalni traktori i puno ručnog rada.
– Cilj mi je mala specijalizirana proizvodnja predikatnih vina, a kako je puno zemlje koja zbog takvih uvjeta nije za vinograde, uz pomoć potpora EU proizvodit ću i orahe, šljive i lješnjake.
>>Na najveći skup vinara Wine Expo u Split dolazi 120 izlagača
>>Katarina i Ana naslijedile su, ali i razvile obiteljski posao
