Nije Mujo propao jer se kockao, već jer se “vadio”, kaže stara poslovica. Njen poučak je sljedeći: ako si već pogriješio i stradao zbog te pogreške, okani se toga, “poklopi se ušima” i ne čini to više. Umjesto toga, loši kockari nastoje i dalje igrati istu igru u nadi da će nadoknaditi gubitak, a onda se sve dublje i dublje zavaljuju. Otprilike je takva trenutačna pozicija HDZ-a u pogledu referenduma o promjeni izbornog sustava za koji je potpisivanje u tijeku. Danas bi sigurno i sami bili najsretniji da su, umjesto suprotstavljanja referendumskoj inicijativi, izašli s otprilike ovakvim stavom: “Mi u pogledu prikupljanja potpisa za ovaj referendum nećemo ništa sugerirati našim članovima i simpatizerima, neka sami procijene i odluče. Ako se većina građana odluči za drugačiji izborni sustav, mi to prihvaćamo i za nas to nije problem. Mi smo velika, pobjednička stranka koja ima dovoljno snage i kadrova da se prilagodi i preferencijalnom i dosadašnjem načinu glasovanja.” Da im je doteklo pameti za ovakvo stajalište, HDZ bi danas bio u win-win situaciji. Ako referendum ne prođe, njima dobro, jer očito su uvjereni da im sadašnja pravila igre idu u korist, a ako prođe, imaju odstupnicu da nisu bili protiv. Ali da je pameti do kadije k’o od kadije...
Umjesto toga zaključili su da trebaju javno istupiti protiv referenduma i da će ga time zaustaviti. Vrhušku HDZ-a odavno ne resi velika petlja, da ne kažemo muda, a očit je strah od Mame i ekipe, pa su najprije svijećom tražili tko će izaći u javnost i prvi priopćiti da su protiv. Nakon nekoliko odustajanja na kraju je mučan posao zapao Davorina Mlakara. Prvih nekoliko dana on je mlako i neuvjerljivo nosio štafetu HDZ-ova protivljenja referendumu, dok ga nije satralo u Otvorenom zajedno sa saveznikom Baukom. Priča je u startu bila loše osmišljena i slabo argumentirana. Oni su kao primarno protiv referenduma jer bi predložena promjena “destabilizirala sustav”. Doista strašna optužba u šestoj godini krize kojoj se ne nazire kraj, u kojoj bi se valjda devedeset posto ljudi složilo s tezom “ovako više ne može” pa je priča o destabilizaciji sustava postala najbolja reklama za referendum, pogotovo kad je pjevaju u duetu SDP i HDZ jer referendumska inicijativa upravo želi razmrdati okoštalu partitokraciju. Onda se plasirala laž da bi snižavanje praga s pet na europski prosjek od tri posto, uz zabranu izbornih koalicijskih listi (a ne predizbornog koaliranja) u Sabor dovelo brojne stranke, spominjali su dvadesetak, pa čak i trideset. Kojih dvadesetak? Neka nabroje kojih to dvadeset stranaka u Hrvatskoj u izbornim područjima dobiva više od tri, a manje od pet posto glasova.
Istodobno, samo je HDZ-ova predizborna koalicijska kobasica već sada narasla na sedam stranaka s tendencijom daljnjeg povećanja. Projekcija je napravljena i jasno pokazuje da bi po novom prijedlogu u Sabor ušlo manje stranaka nego što ih se ušlepava sada kroz mamutske, naslijepo sklopljene koalicijske liste.
No, nažalost, tu “vađenje” nije prestalo. Štafetu protureferendumske borbe od Mlakara, Šeksa, Grbina i GONG-a, preuzeo je zadnjih dana akademik Željko Reiner. Njegov najnoviji biser, koji bi bio krajnje ciničan da nije beznadno providan, jest da referendumska inicijativa nije dobra ne više zbog toga što sadrži nego zbog toga što ne predviđa izmjenu ustavnog članka 45. koji određuje tri fiksna zastupnika za “dijasporu”, a izmjena tog diskriminirajućeg članka HDZ-u je “na prvom mjestu”.
Dakle, HDZ optužuje inicijativu da ne valja jer ne predviđa izmjenu članka koji je donio isti taj HDZ!
Oni su bili na vlasti 2010. kada je ta sramotna odredba unesena u Ustav. Višestruko sam tada pisao i bučio o tome. U završim koracima ulaska u EU bilo je potrebno izmijeniti neke ustavne formalnosti. Kako su za izmjenu ustava potrebne dvije trećine, tada vladajući HDZ za taj je korak trebao i ruke oporbenog SDP-a. Stvar se činila jednostavnom jer je i SDP bio bezrezervno za ulazak u EU. No tada se događa nešto neočekivano. SDP iznosi glupu ucjenu, koriste to što trebaju i njihove glasove, da maksimalno ograniče glasovanje hrvatskih državljana s prebivalištem izvan Hrvatske, koji su njima tradicionalno neskloni. Ucjena je bila glupa jer su prijetili praznom puškom. Da se tadašnja HDZ-ova vlast Jadranke Kosor postavila dosljedno i rekla: “Ne pristajemo na ucjene i trgovine stvarima nevezanim za ulazak u EU, ako nećete, onda ništa - pa vi svojim biračima objasnite zašto stopirate ulazak u EU sitnom ucjenom.” Mislite li da bi se SDP tada tvrdoglavio i spriječio ulazak u Uniju? “Bili smo ucijenjeni”, pravda se Reiner na novinarsko čuđenje jer su upravo oni to izglasali. Ne, niste bili ucijenjeni nego su vam drugovi prodali blef. Bili ste slabi, ljigavi i nedosljedni. I što to znači danas? Da ste skloni popuštati pred ucjenama i da ćete možda to opet činiti ako dođete na vlast? HDZ se u zadnji tren prikrpio lanjskom referendumu kad su vidjeli da se stvar nepovratno zakotrljala iako su samo nekoliko godina ranije svi digli ruke za Zakon o suzbijanju diskriminacije, kojem se Crkva oštro protivila.
HDZ je u to vrijeme odisao takvom moralnom čvrstinom da bi, da su im kojim slučajem iz Bruxellesa ili iz ambasade u Buzinu rekli da treba donijeti zakon kojim se zabranjuje brak između osoba različitog i dopušta isključivo između onih istog spola, bez problema i za to digli ruke. Dobar dio njih i danas je u vrhu stranke. Osim što su 2010. pristali na jeftin blef i izravnu diskriminaciju dijela hrvatskih državljana, umjesto da zakucaju SDP, svih godina nakon toga nisu prstom mrdnuli da nešto po tom pitanju poprave. I sad kad ne znaju što drugo reći protiv referenduma, imaju obraza prigovarati da je trebao u paketu tražiti ispravljanje njihova grijeha.
Dodatno je poniženje bilo što su pod stranačkom stegom i tadašnji “zastupnici” iz XI. izborne jedinice digli ruke za smanjenje biračkih prava ljudima koji su ih izabrali, što je primjer bez presedana u povijesti parlamentarizma. Nakon uvođenja dopisnog glasovanja koje predlaže referendumska inicijativa, a kako npr. bez problema Furio Radin glasa za talijanski parlament, može se očekivati da će se odziv na izbore u XI. izbornoj jedinici znatno povećati. Time će nastati nerazmjer između broja birača i broja zastupnika koje delegiraju pa se onda i praktično, a ne samo teorijski može govoriti o diskriminaciji, što bi dalo dobru osnovu za sljedeći korak, a to je izmjena HDZSDP-ova članka 45.
Reinerovi biseri tu ne prestaju jer kaže da potpora Crkve inicijativi ne postoji, nakon čega je odmah uslijedila pljuska biskupa Bogovića.
Dakle, Glas Koncila i biskupi lažu i nisu mjerodavni, već je prava istina o stavu Crkve ono što kaže Reiner ili možda i novi predizborni koalicijski partner Darinko Kosor? “Pa zar bi vrh Crkve podržao diskriminaciju Hrvata iz BiH?” – odgovorio je Reiner na novinarsko pitanje. Ne bi jer Crkva nije ni HDZ ni SDP, koji su to radili (neupućeni neka uguglaju npr. “Wikileaks Jandroković”).
Iznenađena i pogubljena oligarhija ne zna više kako bi se postavila prema referendumskoj inicijativi. Komično je kako su protiv referenduma na istoj strani SDP, HDZ, predsjednik Josipović i GONG, a svi panično prebacuju lopticu jedni drugima. Premijer Milanović u Saboru kaže da je “udruga koja predlaže referendum HDZ-ovo djetešce”, a HDZ-ovoj propagandnoj pameti vrhunac je kojem se domislila puštanje spinova kako svi koji podržavaju referendum rade za Josipovića. Ako referendum prođe, HDZ je, nakon ovakvog svrstavanja, u velikim problemima, pogotovo ako njihova kandidatkinja ne dobije predsjedničke izbore. Tad im ni trenutačni saveznici SDP-ovci svojom nesposobnošću neće moći pomoći.
>> Politička se elita s razlogom boji Željke Markić
zanimljiv je ovaj gospodin raspudic nije se stranacki opredjelio nego pise iskreno pametno i posteno.svaka mu cast ovakve hrvatska treba