Direktorica tvrtke Migrit solarna energija Oksana Dvinskykh u razgovoru za Večernji list govori o tome kako je došlo do uključenja te tvrtke u projekt gradnje nuklearne elektrane u Finskoj, tko su vlasnici Migrit solarne energije, kako će pribaviti potrebnih 158 milijuna eura. Oksana Dvinskykh živi već 15 godina u Hrvatskoj, udana je, majka troje djece. Hrvatsku smatra svojom domovinom. Na razgovor je došla sa svojim zamjenikom Juricom Kešinom i nezavisnim stručnjakom za nuklearnu energiju Ivicom Bašićem iz tvrtke APOSS d.o.o.
Kako je došlo do toga da se Migrit solarna energija (MSE) uključi u projekt Fennovoima?
MSE je tvrtka koja dugi niz godina istražuje projekte u Europi i Europskoj uniji. Kad smo osnovali tvrtku 2012. godine, pokrenuli smo projekte koji nisu uključivali ili su imali smanjeni učinak CO2. Naša želja je u početku bila gradnja 30 do 40 megavata u solarnim elektranama. Nažalost, promjena propisa i zakona u Hrvatskoj spriječila nas u tome, ali nadam se nakratko, jer imamo predviđeno financiranje i lokacije za nove projekte. Dosad smo samo jedan park uspjeli napraviti, onaj u Orahovici. U pripremi imamo nekoliko zaista velikih projekata, no u ovom trenutku ne mogu govoriti o njima. Jedan je vrijedan oko 158 milijuna eura. A projekt u Finskoj nije se dogodio slučajno. To je jedan segment tržišta koji spada u naš profil poslovanja.
Kako je onda došlo do toga da sudjelujete u tom projektu, tko je s vama kontaktirao?
Kontaktirala je finska strana jer surađujemo s puno tvrtki i institucija u Europi.
Ali kako su došli baš do vas s obzirom na to da se dosad niste bavili nuklearnom energijom?
Vrlo jednostavno – oni traže investitore, a mi investiramo u projekte koji su vezani uz energetiku. Mi nismo stručnjaci za nuklearnu energiju, za to imamo vanjske suradnike i stručnjake. Isto tako nismo stručnjaci ni u solarnoj energiji, ali smo uložili vlastita sredstva u gradnju parka u Orahovici. Imamo osigurana sredstva za gradnju i ostalih parkova.
Finska se javnost zainteresirala za vas kad su vidjeli da planirate uložiti 158 milijuna eura u nuklearku, a prošle godine imali ste prihode od samo 1,3 milijuna kuna. Odakle vam taj novac?
Kad se pojavila vijest o 158 milijuna eura, čak smo se i nasmijali jer treba znati pozadinu cijelog projekta. To je projekt ukupne vrijednosti 6,5 milijardi eura, naš dio koji moramo isplatiti je 158 milijuna eura, ali to nije jednokratna isplata, nego isplata u fazama na period od 10 godina. Stoga je prosječna vrijednost investicije oko 15 milijuna eura godišnje.
Kako ćete osigurati i tih 15 milijuna eura svake godine?
Iza MSE stoje dvije obitelji židovskog porijekla. To su jako ugledni članovi židovskih zajednica Hrvatske i Austrije. Oni imaju vlastiti financijski fond. Kad su Finci vidjeli da osnivač MSE-a Grigory Edel ima samo 28 godina, pitali su zašto mu je otac dao novac da uđe u takav projekt. Odgovor je jednostavan – to je dugoročan projekt, Grigory Edel sad ima 28 godina, a prvi povrat investicije bit će tek za 20 godina, kad napuni 50 godina. Usto, s finske strane, odnosno tvrtke VSF čiji smo dioničari, traženo je da se novac osigura isključivo putem financijskih institucija iz EU i mi takav izvor imamo osiguran kod više financijskih institucija. Kad dođe vrijeme, reći ćemo i koje su to.
Tko su onda pravi vlasnici MSE-a?
Obitelji Edel i Sološanski. Grigory Edel i Maksim Sološanski su hrvatski državljani.
Finska vlada preispituje trenutačno tko su vlasnici MSE-a. Kad očekujete odluku o tome?
Odluka još nije donesena. No Edel i Sološanski su hrvatski državljani. Nikad nitko nije tražio porijeklo ili obiteljsko stablo vlasnika, nego samo državljanstvo. Nuklearna energija jedno je od najosjetljivijih pitanja. To će uz ekonomsku biti i politička odluka.
Neki sumnjaju da iza MSE-a stoji ruski kapital koji preko Hrvatske želi ući u tu zemlju, a kako bi se zaobišlo onih najmanje 60 posto koliko u projektu Fennovoima mora biti udio vlasništva iz EU?
Tvrtka je registrirana po zakonima i propisima RH, posluje u Hrvatskoj, a nakon ulaska naše zemlje u EU postaje i dio te Unije. Mi smo ispunili sve formalnopravne uvjete u ovom postupku – hrvatska smo tvrtka, u vlasništvu hrvatskih državljana, financirani smo putem financijskih institucija iz EU. To sve institucije, pa tako i finske, mogu vrlo lako provjeriti. Migrit energiju je osnovao Mihail Žukov, potpredsjednik građevinske tvrtke Inteco, a zatim je prodao Grigoriju Edelu, sinu još jednog potpredsjednika Inteca, Konstantina Edela, te Maksimu Sološanskom, sinu predsjednika Inteca, Olega Sološanskog. A Vlasnik Inteca je ruski bogataš Mihail Šiškanov, koji je Inteco kupio od Elene Baturine, najbogatije Ruskinje. Migrit energija je pak osnivač MSE-a. Stoga neki smatraju da je pravi vlasnik MSE-a Šiškanov.
Mi smo već dali izjavu finskim medijima i službenu izjavu vlastima da Šiškanov, ali ni Baturina nisu osnivači Migrita niti su financijeri naše grupe. Oni nemaju nikakve vezu s ovim društvom. Šiškanov i Baturina nikad nisu ni bili u Hrvatskoj, za razliku od nas koji već 15 godina kao mala zajednica funkcioniramo u ovoj državi. Ove obitelji nisu siromašne da bi im bila potrebna nečija pomoć. Da postoji bila kakva veza Šiškanova s Migritom, mi bismo to rekli. U Migritu je privatni kapital obitelji Edel i Sološanski, dali smo objašnjenje tog kapitala nadležnim institucijama u Finskoj. Taj kapital se nalazi već jako puno godina u financijskim institucijama u Europi i čeka na realizaciju europskih projekata.
Zašto je Žukov prodao Migrit energiju?
Ne mogu to komentirati umjesto njega.
A zašto su se Edel i Sološanski odlučili ulagati u RH?
Oni tu već godinama žive.
Vi ste direktorica i Titana, tvrtke kćeri Inteca, a to je opet povezano sa Šiškanovom....
Taj podatak se stalno provlači, ali nije istinit. Titan je osnovan s istim ljudima kao i MSE, ali nema nikakve veze ni s Baturinom ni sa Šiškanovom.
Jeste li dobili potporu hrvatske Vlade za projekt u Finskoj?
Razgovarali smo s Ministarstvom gospodarstva prije nego što smo otišli u Finsku. Održali smo prezentaciju projekta ministru Ivanu Vrdoljaku, objasnili mu izvore financiranja, vlasničku strukturu... Ministarstvo nam je dalo preporuku, a to je bila uobičajena procedura prihvatljiva svuda u svijetu kad tvoja domaća tvrtka ide raditi nekamo van. Nismo dobili nikakvu privilegiranu poziciju. Zatražili smo i sastanak s premijerom Zoranom Milanovićem kako bismo mu objasnili o kakvom je projektu riječ i kako se na njemu može zaposliti mnogo ljudi iz Hrvatske. Još čekamo odgovor na naše pismo.
>>Dovršena jedna od najvećih fotoelektrana vrijedna 11 mil. kn
>>Zbog mogućih veza s Rusijom, hrvatska tvrtka koja ulaže u finsku nuklearku 'pod povećalom'
