Katastrofa koja je u pet dana veljače ledom okovala Gorski kotar i okolicu u privatnim i državnim šumama i na drvnoj masi napravila je štetu od gotovo 2 milijarde kuna. Na oko 1,7 milijuna kubika oštećene drvne mase šteta je potpuna, oko 515 milijuna kuna, dok se s troškovima biološke sanacije šuma, šumske infrastrukture i obnove šuma ukupna šteta penje na 232,6 milijuna eura ili 1,77 milijardi kuna, odgovor je ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine na zastupničko pitanje koje je Vladi o posljedicama te nepogode, kao i aktivnostima koje se poduzimaju, ovih dana uputila Mirela Holy.
Angažirati i poduzetnike
S obzirom na velike posljedice za čitavo gospodarstvo, zadaću nacionalnog koordinatora u prikupljanju i objedinjavanju podataka o šteti preuzelo je Ministarstvo gospodarstva koje će podnijeti i zahtjev za novac iz Europskog fonda solidarnosti, iščitava se iz daljeg odgovora Jakovine. No na terenu, gdje su potpun pristup i procjena štete u dijelu šuma i dalje onemogućeni, nema konkretnijih mjera, kako bi se barem djelomično ublažilo stanje (kroz naknade za izvlačenje drva, sanaciju prometnica, pošumljavanje...). Tamošnji šumari i drvoprerađivači tvrde da su štete i 15 puta veće od proračuna jedinica lokalne samouprave u Gorskom kotaru te nekoliko puta premašuju godišnji sječivi etat Uprave šuma Delnice. Predsjednik Gradskog vijeća Čabra Josip Malnar kaže da su samo u Čabru štete na više od 300 tisuća kubičnih metara, a godišnji je etat za sječu 50 tisuća. Takvih šteta, tvrdi, nije bilo od Drugog svjetskog rata te bi u sanaciji šuma trebalo angažirati domicilno stanovništvo i poduzetnike.
Neće se oporaviti same
No država se zasad ponaša kao da se sve to događa u Tunguziji, što se vidi i po izjavama nekih političara kako će se šume u Gorskom kotaru same oporaviti, kaže nam jedan tamošnji poduzetnik. I dok Hrvatska još planira što će, Slovenija, koja je pretrpjela istu katastrofu na čak 40% šuma – djeluje. Prve slovenske procjene od 4,5 milijuna m³ u tri su tjedna modificirane na 7,5 milijuna, rekao je slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan. Nakon što su slovenski europarlamentarci zatražili od EK da hitno razmotri odobrenje sredstava iz Fonda solidarnosti, koja se mogu povući ako su štete veće od 3,6 mlrd. eura ili 0,6% nacionalnog BDP-a, slovenska vlada prekjučer je na EK adresirala molbu na 449 mil. eura.
– U Sloveniji je već izmijenjen i zakon o šumama kojim su pojednostavnjene procedure za popratnice za drvo iz šume, smanjeni porezi za poljoprivrednike pogođene nepogodom... a s burze je pozvano 300 sjekača i 1000 radnika za javne radove sanacije ledoloma. Još 9.000 njih kani se angažirati do kraja godine, za što je osigurano 300 mil. kuna. Isti bi se model mogao primijeniti i kod nas – kaže Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera. Kaže kako je šteta najveća na mladom drveću u privatnim šumama u RH i najgore je da taj materijal ostane u šumi. Država mora osigurati poticaje od 10-15 eura po m³ drvne mase koja će se izvući iz šuma, što je praksa razvijenih zemalja, a kako je zbog nepristupačnog terena ponekad neisplativo izvlačiti mlado drveće, treba naći modele i za skupljanje drvne biomase i tehničke oblovine za drvnu industriju, napominje Kavran.
>> 'Ako se nastavi ovako doći će do izumiranja Gorskog kotara'
Država pod hitno treba nabaviti za svako općinsko komunalno društvo traktor i stroj za proizvodnju sječke te još jedan traktor sa prikolicom. Općine preko svojih komunalnih društava trebaju zaposliti po 50 djelatnika koji su na burzi rada i koji ćeće izvlačiti grane. Šumarije moraju pomoći sa svojim sjekačima koji ne ruše stabla ali se služe sa motorkom da pomognu u prerezivanju oštećenih stabala i otpalih grana i vrhova. Na ovaj način Država će zaposliti nezaposlene koji će stvoriti prihod kroz proizvodnju sječke koja se koristi kao energetsko gorivo. Ukoliko Država, Žuapnija i JLS sa lokalnim šumarijama ovako ne postupe za par godina imati ćemo bolest na stablima u vidu potkornjaka koji sada ima idelane uvijete za razmnožavanje i koji će dokrajčiti goransku šumu. Možda ovo dođe i do informatičara Pavelića koji je direktor Hrvatskih šuma te njegove silne administracije koja bi se trebala izvući iz kancelarija i krenuti svi zajedno u šumu.