Decentnom svečanošću u novoj zgradi Muzičke akademije u Zagrebu, Matica hrvatska proslavila je 175. rođendan. Među govornicima su bili i domaćin, predsjednik Matice akademik Stjepan Damjanović, ali i predsjednik HAZU Zvonko Kusić. Govor je održao i predsjednik Vlade Andrej Plenković, istaknuvši da je Matica hrvatska dio povijesti hrvatskoga naroda i hrvatske kulture, a osobito u njegovom najvažnijem razdoblju, od javljanja nacionalne svijesti i narodnog preporoda, do ostvarenja samostalne i neovisne suverene hrvatske države.
_ Kad je prije pedeset godina, 1967. potpisana Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, a Društvo književnika Hrvatske se nešto kasnije, 1971., odreklo Novosadskog sporazuma o jeziku, osuđeni su njeni potpisnici, rad Matice hrvatske je 1972. onemogućen, potom i zabranjen, a matičini čelnici završili su i sa kaznama zatvora. Takvo zatiranje rada hrvatske kulturne ustanove, samo je još snažnije ujedinilo hrvatski narod i ojačalo želju za samostalnošću i neovisnošću. Nakon prvih višestranačkih izbora, 1990. godine i demokratskih promjena, rad Matice je obnovljen, čime je vraćeno dostojanstvo ovoj ustanovi nakon skoro dvadeset godina prisilne šutnje. Utjecaj djelovanja Matice hrvatske na hrvatski narod je nemjerljiv, jer je svojim radom podržavala svijest i nadu o društvenoj, kulturnoj i političkoj slobodi u samostalnoj Hrvatskoj. Ne radeći obrazovne i klasne razlike, ne postavljajući upravne i političke granice imala je važnu prosvjetiteljsku ulogu u različitim područjima života. Putem ogranaka, danas njih 90 u različitim dijelovima Hrvatske i 36 u drugim zemljama, dopirala je do hrvatskih ljudi u zemlji i inozemstvu i održavala ljubav i privrženost prema domovini. Svoju misiju je Matica hrvatska ostvarivala izdavanjem časopisa, Vijenac, Kolo, Hrvatska revija, od kojih su neki, uz manje prekide, izlazili od početka njezinog djelovanja do danas. Danas je izdavaštvo obogaćeno izdavanjem knjiga u elektroničkom obliku. Osim izdavačke djelatnosti, Matica hrvatska priređuje brojna kulturna i znanstvena događanja, a u središnjici se održi više od stotinu manifestacija godišnje. Podjednako su aktivni i matičini ogranci, nerijetko i glavni pokretači kulturnog i znanstvenog života u manjim sredinama.
Važnost i današnjeg djelovanja i postojanja, prepoznaje i podržava Vlada Republike Hrvatske, a to se ogleda i kroz financiranje njene redovne djelatnosti uz poseban angažman Ministarstva kulture koje osigurava pet milijuna kuna na godišnjoj razini. Pored toga Matica hrvatska se na natječajima javlja i ostvaruje značajna sredstva za financiranje izdavačke djelatnosti, knjiga i časopisa kao i drugih brojnih potpora. Cilj rada Matice hrvatske je trajan, on ne pripada samo prošlosti, ona ima zadaću brinuti o hrvatskom identitetu, na uključiv i sveobuhvatan način. Njezina je djelatnost komplementarna aktivnostima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i brojnih drugih kulturnih i znanstvenih institucija _ rekao je premijer Plenković pred brojnim uzvanicima.
Andrej Plenković: važnost Matice prepoznaje i država Hrvatska
Matica hrvatska je u novoj zgradi Muzičke akademije proslavila 175. rođendan
Komentara 2
Matica je nekada, poput blaženog Stepinca, bila prvi zviždač u bivšem sistemu. Borila se za pravdu protiv nepravde, za nediskriminaciju protiv diskriminacije. Bila je moralna vertikala hrvatskog društva. No, danas je postala sve ono protiv čega se kroz povijest borila.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Davno prije njega vaznost matice otkrio je Pavelic pa Tudjman a eto sada i anemicni.