Akademik Velimir Neidhardt ponovno je izabran za predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na izbornoj skupštini HAZU održanoj u četvrtak 24. studenog. Nije imao protukandidata, a od 96 akademija prisutnih na skupštini, za njega je glasalo njih 86. Na istoj je sjednici birano cjelokupno vodstvo Akademije čiji će četverogodišnji mandat početi 1. siječnja 2023. Akademik Neidhardt dužnost predsjednika HAZU u prvom mandatu obnaša od 2019. godine, kada je pobjedio protukandidatkinju, akademkinju Milenu Žic Fuchs.
Na skupštini su izabrani i potpredsjednici HAZU, akademik Davor Miličić i akademik Frano Parać te glavni tajnik akademik Dario Vretenar koji te dužnosti također obnašaju od 2019. godine.
Skupština je potvrdila izbor tajnika devet Akademijinih razreda koji su ujedno i članovi Predsjedništva HAZU. Za tajnika Razreda za društvene znanosti izabran je akademik Gordan Družić, za tajnika Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti izabran je akademik Marko Tadić, za tajnika Razreda za prirodne znanosti akademik Goran Durn, za tajnicu Razreda za medicinske znanosti akademkinja Vida Demarin, za tajnika Razreda za filološke znanosti akademik Ranko Matasović, za tajnicu Razreda za književnost izabrana je akademkinja Dubravka Oraić Tolić, za tajnika Razreda za likovne umjetnosti akademik Mladen Obad Šćitaroci, za tajnika Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju akademik Stanislav Tuksar te za tajnika Razreda za tehničke znanosti akademik Ignac Lovrek. Akademici Družić, Demarin, Obad Šćitaroci, Tuksar i Lovrek dužnosti tajnika razreda obnašaju u prvom mandatu od 2019. godine.
Budući da svaki Akademijin razred u Predsjedništvu ima po dva predstavnika, nakon izbora predsjednika, potpredsjednika i glavnog tajnika HAZU izabrano je još pet članova Predsjedništva. To su akademik Jakša Barbić iz Razreda za društvene znanosti, akademik Mirko Orlić iz Razreda za prirodne znanosti, akademik Mislav Ježić iz Razreda za filološke znanosti, akademik Boris Senker iz Razreda za književnost i akademik Leo Budin iz Razreda za tehničke znanosti.
U govoru uoči novog izbora, akademik Neidhardt je rekao da je "program naše Uprave predviđao mnoge aktivnosti koje smo započeli, no pandemija i potresi uvjetovali su potrebu davanja prednosti drugim prioritetima. U HAZU je 14. veljače 2020., 11 dana prije nego što je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj zaraze, održan prvi znanstveni skup o koronavirusu pod nazivom Novi koronavirus iz Kine – biosigurnosna prijetnja i izazov za zdravstvene djelatnike. Akademija je kasnije organizirala još desetak skupova o toj temi. Sama pandemija gotovo je zamrznula sveopće djelovanje Akademije, iako Uprava s užim kabinetom nije napuštala prostore i svoje obveze. U takvim uvjetima ranije zadani i započeti zadatci uvelike su usporeni – primjerice daljnja suradnja Foruma o Jadranu s drugim zainteresiranim akademijama, dok su Slavonija i demografski problemi, osobito ovi zadnje navedeni, bili predmet stalnih Akademijinih upozoravajućih izjava upućenih javnosti. Akademija je svoju izjavu o obnovi nakon potresa vrlo brzo priopćila javnosti koncem travnja 2020.“.
Akademik Neidhardt je rekao da su od 2019. do danas u HAZU priređena 863 znanstvena ili kulturno-umjetnička događanja, a u nakladi Akademije izdana 361 publikacija, dok je Zaklada HAZU pripomogla 734 projekta ukupnim iznosom od četiri milijuna kuna.
Osvrnuvši se na proces obnove Akademijinih zgrada stradalih u potresima koji obuhvaća 15 projekata sufinanciranih sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije, akademik Neidhardt je rekao: "Svi radovi konstrukcijske obnove moraju se izvesti do 30. lipnja 2023. Izvođači s kojima su ugovoreni radovi obvezuju se da će se pridržavati rokova, a osim radova konstrukcijske obnove, izvođači radova izvest će i dio nužnih građevinsko-obrtničkih radova, radova na elektroinstalacijama, na vodovodu, odvodnji i hidrantskoj mreži, grijanju, hlađenju, ventilaciji te plinskim instalacijama".
"U 2023. u sedam Akademijinih zgrada odvijat će se radovi obnove. Da bi se provela konstrukcijska, a potom i cjelovita obnova, zgrade se moraju isprazniti od stvari i ljudi koji u njima rade. Zbog toga su umjetnička i muzejska građa te druge pokretnine preseljeni u privremenu čuvaonicu, a zaposlenici iz šest zgrada jesu ili će biti preseljeni u nove privremene radne prostore – u Palaču Drašković, Knjižnicu HAZU i zgradu u Ulici Ante Kovačića 5. Dosad je s Ministarstvom kulture i medija ugovoreno ukupno 400 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti za konstrukcijsku obnovu zgrada i zaštitu muzejske građe, a Akademija je za neposrednu sanaciju oštećenja, pripremu projektne dokumentacije te zaštitu i pohranu muzejske građe i eksponata utrošila 3,5 milijuna kuna vlastitih sredstava i donacija. Predviđena je konstruktivna obnova, ali do cjelovite obnove i povratka na rad u naše palače, muzeje i urede neizvjestan je put. S tim u vezi 17. studenoga 2022. upućeno je pismo Vladi Republike Hrvatske sa zamolbom da se razjasni financiranje cjelovite obnove naših nekretnina, za što za sada nedostaje preko dvjesto milijuna kuna", rekao je akademik Neidhardt.
"Bez obzira na preseljenje, Akademijine će se aktivnosti nastaviti – i to ne samo one koje se odnose na planirane zadatke nego i na uobičajenu prisutnost u javnosti, na promocije, predavanja te kulturna i umjetnička događanja, uglavnom u našoj Knjižnici i Preporodnoj dvorani u Opatičkoj ulici, koje će zadržati i pružati sve ono što je potrebno za održavanje javnih manifestacija pod pokroviteljstvom Akademije i drugih kulturnih subjekata. Kad se svi spomenuti radovi na obnovi Akademijinih nekretnina dovrše, nastavljamo dalje zajedno sa svim eventualno nedovršenim obvezama koje su na početku bile naznačene“, poručio je akademik Neidhardt.
Podsjetivši na promjene uvedene u postupak izbora članova HAZU koje su primijenjene 2020. i 2022., najavio je da će se na početku sljedeće godine analizirati sustav Akademije s obzirom na broj i nazive razreda i prosuditi odgovara li sadašnji ustroj i način rada današnjem razvoju društva, znanosti i umjetnosti. Preispitat će se i sustav izbora novih članova te će se analizirati opći akti Akademije i po potrebi modernizirati.
"U idućem četverogodišnjem razdoblju Akademija će meritornim mišljenjima i zastupanim stajalištima sudjelovati u razmatranju svih bitnih pitanja u društvu i primjereno dijeliti sudbinu Hrvatske. Nakraju treba ponoviti: europeizam hrvatske kulture zračio je tijekom povijesti i, unatoč svim izazovima, Hrvatska je ostala postojana kao nezaobilazna činjenica globalne humane aglomeracije. Utjecaj Akademije kao povijesnog supstituta hrvatske državnosti bjelodan je u današnjoj europskoj Hrvatskoj po djelima akademika kao slijednika i protagonista najviših vrijednosti temeljenih na znanstvenim, stručnim i moralnim načelima, usklađenima s društvenom misijom, ugledom i autoritetom Akademije. Mi kao kandidati za članove uprave učinit ćemo sve da se to ostvaruje svjesni odgovornosti za ispunjenje zadaća koje će te nama povjeriti. Neka nam Akademija bude vjerodostojna, jedinstvena, europska, časna, napredna, afirmativna, hrabra, avangardna, znamenita, univerzalna, ali nadasve hrvatska“, zaključio je akademik Neidhardt.
Akademik Velimir Neidhardt 18. je predsjednik Akademije i prvi iz redova umjetnika. Dosadašnji predsjednici bili su Franjo Rački, Pavao Muhić, Josip Torbar, Tadija Smičiklas, Tomislav Maretić, Vladimir Mažuranić, Gustav Janeček, Gavro Manojlović, Albert Bazala, Tomo Matić, Andrija Štampar, Grga Novak, Jakov Sirotković, Ivan Supek, Ivo Padovan, Milan Moguš i Zvonko Kusić.
kada ce poceti pisati enciklopediju Domovinskog rata ??????