Zagrebački Umjetnički paviljon doista je nalik bajci koju posjetitelji, kada jednom dođu pogledati u njemu postavljenu izložbu “Magija skulpturalnog pokreta” Alexandera Caldera, neće moći napustiti. Mobili, stabili, Calderove slike koje su nas uvjerile da nije bio samo fantastičan kipar, rijetko izlagani stabil iz Museuma Ludwig visok dva metra i vrijedan milijun i pol eura, u pitanju je uistinu raritetna izložba za ljubitelje stvaralaštva američkog umjetnika okupljena na jednom mjestu, a koja se u četvrtak otvara u Umjetničkom paviljonu.
Calderovi radovi, njih ukupno 35, posuđeni su iz Tate Modern, Centre Georges Pompidou, The Solomon R. Guggenheim Fondation, Collezione Peggy Guggenheim, Louisiana Museum of Modern Art, Ludwig Museum, GAM – Muzeja moderne i suvremene umjetnosti iz Torina... Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona, autorica je izložbe, izbora djela i njezina likovnog postava, a ukupan trošak izložbe je oko dva i pol milijuna kuna.
Alexander Calder jedan je od najvažnijih inovatora u skulpturi 20. st. Doduše, nije prvi koji je “pokrenuo” skulpturu. Učinili su to prije njega i Marcel Duchamp i Naum Gabo, ali Calder je bio najtemeljitiji u eksperimentiranju. Među prvima je mobilnost (promjenjivost) primijenio kao lajtmotiv i udahnuo joj osobnu poeziju i univerzalnu simboliku.
Za svoje skulpture pisao je upute o sastavljanju i rastavljanju, a zanimljivo je istaknuti da je osobno postavio svoje skulpture u eksterijeru Muzeja Louisiana s kojim Paviljon surađuje i na ovoj izložbi. Calder (22. rujna 1898., Lawnton, Pennsylvania – 11. studenog 1976., New York) iz obitelji je slavnih kipara, njegov djed i otac također su bili kipari te je prve poduke dobio od njih, a školovanje je nastavio na studiju umjetnosti u New Yorku i upisao studij inženjerstva koji mu je dao ključna znanja za inovaciju mobilnih skulptura. Izložba je otvorena do 5. siječnja 2020. godine.
Aleksandar Calder je napravio, a da tog nije bio niti svjestan prekrasan portret prosječnog Hrvata: slojeviti lik kojemu je jedno oko crveno (SDP), a drugo plavo (HDZ), pozadina je crvena . Dobar kritičar neće reći da je nešto fantastično dobro ili loše, već će navoditi argumente. Faca je onaj kustos koji otkrije mladog umjetnika i lansira ga u svijetu umjetnosti. Gospođa Stošić je daleko od toga.