"HNK Zagreb i MUO sada su zaista najbolji susjedi, ne samo oni koji dijele isti trg nego i oni koji su zajedno ostvarili izložbu, jedinstvenu u svijetu”, tim je riječima Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, najavio senzacionalnu izložbu “Orašar – najljepša božićna baka”, koja je u nedjelju 27. studenoga, otvorena u MUO, a koja se može razgledati do 26. veljače 2017. godine. U toj božićnoj bajci zapravo je cijeli MUO, gdje posjetitelje već na ulazu dočekuje velika grana imele koja visi sa stropa, dakle izložba je to koja i mami na poljupce, idealni izbor za sve koji će uživati u Adventu u Zagrebu.
Djeca će biti oduševljena, jer Saša Šekoranja, koji je, uz Deana Franića, autor likovnog postava izložbe, ponavlja svoju blagdansku čaroliju, a ljubitelji baleta ovdje imaju ne samo kompletnu povijesti izvođenja tog slavnog baleta Petra Iljiča Čajkovskog u Zagrebu već i nekoliko svjetskih ekskluziva.
Čudo od plašta R. Nurejeva
Najveća od njih svakako je plašt koji je na izložbu stigao iz milanske Scale, a u kojem je plesao veliki Rudolf Nurejev.
– Čudo je ne samo što je Zagreb dobio ovaj eksponat da ga pokaže na izložbi već i to što on uopće postoji u fundusu Scale – rekao nam je Leonard Jakovina, ravnatelj Baleta HNK Zagreb, objasnivši kako je veliki Nurejev otkupljivao sve svoje kostime te kako se oni danas nalaze u Zakladi Rudolfa Nurejeva. A upravo Leonard Jakovina ima i svoj izložak na ovoj izložbi. Naime, iz Državnog baleta u Berlinu stiglo je, između ostalih izložaka, i oglavlje Kralja miševa u kojem je plesao upravo on. Uz voditeljicu projekta Vesnu Ledić, izložbu u MUO realizirala je i kustosica izložbe Arijana Koprčina, dok su baletni “konzultanti” bili Mirna Sporiš i Mladen Mordej Vučković. Autorskoj ekipi jedan od najslavnijih bijelih baleta svih vremena, koji i danas nosi titulu najizvođenijeg u cijelom svijetu, poslužio je da publici pokažu jedinstvenu i vrijednu stranicu povijesti baleta u Hrvatskoj.
Prva je bila Margareta Froman
Naime, na zagrebačkoj sceni taj se balet – pod izvornim imenom “Ščelkunčik” – plesao još 1923. godine kada ga je postavila Margareta Froman. Upravo zbog velikog uspjeha koji je time postigla u Zagrebu, Fromanova je pozvana da “Orašara” postavi i u milanskoj Scali, a posjetitelji izložbe vidjet će i originalni ugovor koji je tada ova velika koreografkinja potpisala sa Scalom. A “Ščelkunčik” Margarete Froman u Zagrebu se plesao sve do 1940., da bi prvu poslijeratnu koreografiju potpisala Silvije Hercigonja 1952. “Orašar” kao djelo raznih autora na sceni živi sve do danas, kada ga gledamo u koreografiji Dereka Deanea, a nostalgičari koji su 1970. bili tek prvašići u svojim sjećanjima čuvaju i balet u kojem je Klaru plesala Vesna Butorac.
