Filmofili i zahtjevniji filmski gledatelji izvan najvećih gradskih središta u Hrvatskoj dosad su se s punim pravom mogli smatrati zakinutima. Probranije filmske naslove, one koji dolaze s pedigreom zapaženijih festivalskih ili tzv. art naslova, ili kinotečni program, koji ne nalaze svoje mjesto na programima komercijalnih multipleksa, dosad se uglavnom moglo vidjeti u Zagrebu, Rijeci i Splitu. A i u tim slučajevima često se radilo o tehnički upitnim projekcijama (DVD) čije neprofesionalne standarde nadvisuju već obična kućna kina zainteresiranih korisnika.
Tehnološko unapređenje
Ubuduće će takvih situacija biti znatno manje. Danas počinje tzv. nova digitalna filmska sezona nakon što je Hrvatski audiovizualni centar završio prvi dio procesa digitalizacije tzv. neovisnih kinodvorana diljem Hrvatske.
– Projekt digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača financiran sredstvima Ministarstva kulture i gradova obuhvaća digitalizaciju dvadesetiosam kina i šest filmskih festivala u osamnaest županija i dvadesetisedam gradova te se njima nastoji unaprijediti, kako tehnološki tako i repertoarno, hrvatske nezavisne kinoprikazivače po čemu je Hrvatska medu prvima u Europi – kaže Tina Hajon, koordinatorica projekta digitalizacije nezavisne kinoprikazivačke mreže. I dodaje:
– Otkako se filmovi distribuiraju samo na digitalnom formatu (DCP-u, digital cinema package), sva kina koja ne pripadaju mreži Cinestara ili Cineplexxa bila su zakinuta za prikazivanje recentnih filmskih naslova. Projektom digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača, sva ta kina diljem Hrvatske opremljena su najsuvremenijom digitalnom opremom koja pruža brojne nove mogućnosti.
Prvi dan listopada bio je rok do kojeg sva kina obuhvaćena ovim programom moraju početi rad u novom režimu. Koordinatorica je već sama najavila da obnova ne znači samo tehničku nego i programsku politiku. Na ovaj način veći je broj kina u Hrvatskoj osposobljen za redovite kinoprikazivačke aktivnosti, što u teoriji znači da se otvara osjetno veće i jače “tržište” za filmove koji dosad nisu imali svoj prostor. Hoće li publika jednako entuzijastično prihvatiti ponudu koliko su HAVC, Ministarstvo kulture i same kinodvorane ušle u proces obnove, to ćemo tek vidjeti. No, bude li odjek pozitivan, to bi se sigurno moglo odraziti na strukturu kinoprograma, što je u konačnici i poanta. I obveza.
Bogatiji program
Sudjelovanjem u ovim akcijama i korištenjem dodijeljena im novca kinoprikazivači su preuzeli i obvezu promoviranja i prikazivanja nehollywoodskog filma. Drugim riječima, bude li odjek povoljan, domaći će se distributeri puno lakše odlučiti za uvoz nehollywoodskog filma nego dosad.
– U sklopu projekta digitalizacije, 28 kinoprikazivača potpisalo je ugovor o programskim obvezama s Hrvatskim audiovizualnim centrom čime su se obvezali da će ravnomjerno tijekom godine prikazivati znatan broj europskih i hrvatskih naslova te filmova iz nezavisnih produkcija. Kinoprikazivači sada imaju puno veći izbor filmova i formata, a digitalnom tehnologijom distributeri mogu podmiriti sva kina, i što je najvažnije filmovi se mogu prikazivati istodobno u Hrvatskoj kao i u Europi. Cilj nam je da raznolikošću i aktualnošću ponude i kvalitetnim tehničkim uvjetima nezavisnu mrežu kinoprikazivača učinimo atraktivnom i da potaknemo gledatelje da krenu u kina. Prvi rezultati ove suradnje trebali bi se pokazati već za desetak dana kad bi se u nezavisnoj kinodistribuciji, istodobno s velikim multipleksima, počeo prikazivati domaći film “Kauboji”. Film koji je osvojio simpatije na festivalu u Puli ima veliki potencijal da bude jedan od najgledanijih domaćih filmova u posljednje vrijeme i da time nastavi uspješan niz koji su započela “Svećenikova djeca” i “Sonja i bik”, a ovako pojačana distribucijska mreža bit će tome koristan preduvjet. Na pitanje koliko je digitalizacija neovisnih kinodvorana stajala, Tina Hajon odgovara:
– Javnom nabavom za digitalno opremanje nezavisnih kinodvorana postignute su trideset posto niže cijene opreme od predviđenih. Digitalizacija 28 kinoprikazivača koštala je ukupno 12,5 milijuna kuna od kojih je Ministarstvo kulture dalo je 7,5 milijuna. Ministarstvo je sufinanciralo projekt sa 60 posto cijene opreme u većim te sa 70 posto u manjim gradovima. Ostatak su namaknuli vlasnici kinodvorana, lokalne i gradske samouprave – kaže koordinatorica projekta digitalizacije nezavisne kinoprikazivačke mreže. Svakako vrijedan potez. Sada je na redu – publika.
>> Animafest za vikend otkriva sve najjače filmske adute
