– Ono što ja znam jest da je na našoj internetskoj stranici Kultura.hr dnevno veliki broj posjetitelja iz Hrvatske, a zanimljivo jen da je SAD prva zemlja nakon Hrvatske po broju pretraživanja. To je znak da je aktivna naša dijaspora. Oni pretražuju podatke o starim matičnim knjigama, podrijetlo svojih pradjedova, toponime – rekla nam je Dunja Seiter-Šverko, v.d. ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice, na 6. konferenciji SEEDI o digitalizaciji kulturne baštine u Zagrebu.
Dostupnost arhiva
Prvi je uvjet da je neki važan dokument pohranjen u neku baza podataka u digitalnom obliku. Tako smo doznali da vrlo dobro u našoj sredini kotira i HAZU sa svojom digitalnom zbirkom, koju je danas u MSU sudionicima skupa predstavila Vedrana Juričić. Doznali smo da je Diplomatički zbornik najpopularniji dokument. Moguće je pretraživanje “na daljinu” putem linka dizbi.hazu.hr jer već dvije godine repozitorij podataka HAZU prerasta u bazu podataka za sve glavne Akademijine jedinice od knjižnice, Strossmayerove galerije starih majstora, Gliptoteke, Muzeja arhitekture, kazališne, glazbene i književne zbirke. Može se tako pretražiti ostavština Tina Ujevića, i zbirke književnih kazališnih zapisa i plakata, ali pregledati i najposjećenija slika iz galerije – Bijeg u Egipat Joachima Pateniera iz 1486. godine.
Kao što je svojedobno pravu senzaciju izazvala vijest da je Encyclopedia Britannica na internetu, tako je tehnologija ušla u sve ustanove, muzeje, arhive i zbirke. Teži se tome da se posredovanjem digitalnog medija snima vrijedna građa, da se s jedne strane štiti od propadanja, a s druge se omogućava pretraživanje. Konferencija je prilika za razmjenu iskustva o digitalizaciji starih knjiga i novina, e-knjigama, 3D snimkama i virtualnim muzejima.
Trajna zaštita
O tome govore arhivisti, knjižničari i muzealci, struke koje su istodobno i najodgovornije za čuvanje i osiguravanje trajnog pristupa kulturnoj baštini. – Mi znamo da je digitalizacija istovremeno i zaštita i osiguranje dostupnosti. Baš je to poanta, da preko otvaranja komunikacijskoga dijela različitih portala mi dobivamo onaj potrebni "feedback" za koga to radimo i tko su korisnici – kaže Dunja Seiter-Šverko.
