Izgažena trava, smrad piva i urina, polomljeni šatori i plastične čaše kamo god se okreneš prva su predodžba koja dolazi kada zamislimo jutro nakon glazbenog festivala. Velika okupljanja poput Coachelle, pa i nekih naših festivala, godinama su bili ozbiljan faktor zagađenja, kako karbonskim emisijama i smećem tako i agresivnim svjetlima i bukom koja rastjeruje životinje.
U eri velikog osvještavanja utjecaja koji imamo na okoliš i to se polako mijenja, a veliki faktor u budućem ozelenjavanju glazbenih i srodnih festivala mogle bi biti milijarde eura koje Europska komisija ulaže u "ozelenjavanje" svojih industrija. Tim povodom u Zagrebu je održana i prva međunarodna konferencija "Green moves EU music", na kojoj se na temelju konkretnih primjera i iskustva međunarodnih kolega govorilo o načinima na koje glazbena industrija može pomoći u smanjivanju globalne klimatske krize, ali i dobiti europska sredstva koja će joj u tome pomoći.
– Nakon pandemije zabilježen je veliki porast broja koncerata i glazbenih događanja, to je industrija koja brzo raste pa moramo smanjiti njezin ugljični otisak i pokušati naći rješenja da postane zelenija. Klimatska kriza ostat će s nama i generacijama koje dolaze. Nema industrije koja ne može i ne treba doprinijeti na bilo koji način – rekla je ministrica Nina Obuljen Koržinek naglasivši da će i njezino ministarstvo za tu namjenu osigurati oko trideset milijuna eura.
Svakako najzanimljiviji dio konferencije bio je predstavljanje dobrih praksi iz drugih zemalja, a tu je zabljesnuo Jose Mateus Alves s portugalskog Boom festivala. Taj festival, koji se već 22 godine održava u ruralnom dijelu Portugala, odlučio je ostaviti prirodu u boljem stanju nego što su je pronašli. Velik je to izazov za manifestaciju koja svake godine privlači oko 40 tisuća ljudi, no rezultati koje su postigli nevjerojatni su.
– Na Boomlandu kombiniramo glazbu, kulturne i ekološke programe s naglaskom na održivost u svakom smislu, od prirodnih toaleta zahvaljujući kojima u jednom festivalskom izdanju proizvedemo gotovo šezdeset tona komposta do dugoročnih projekata reforestacije i povećanja bioraznolikosti kraja u kojem se naš festival održava. Ulaznice se rasprodaju prije nego što uopće objavimo izvođače jer ljudi prepoznaju širu priču koju radimo i dolaze nam i zbog nje – rekao nam je Alves, inače koordinator za okoliš i održivost Booma.
Njegov festival posvećen trance glazbi, rasprostranjen na 186 hektara nekoć neplodnoga, izrazito suhog tla, počiva na principima permakulture – posadili su više od tisuću stabala pažljivo biranih vrsta čime su uspjeli spustiti temperaturu spaljene zemlje, izgradili dva pogona za preradu otpadne u pitku vodu koja sada navodnjava širi krajolik, imaju vlastite vrtove u čijem održavanju pomažu i posjetitelji festivala, koriste se isključivo biorazgradivi materijali, a svi festivalski ostaci recikliraju se ili pretvaraju u kompost koji se stavlja na raspolaganje lokalnim proizvođačima ekološke hrane koja se nagodinu poslužuje na festivalu.
Sve festivalske strukture izgrađene su od recikliranih viškova plastike iz autoindustrije, stotine kilograma napuštenih šatora svake godine prerađuju u festivalske suvenire, a kartonski šatori daju se farmerima za prekrivanje tla zimi. Tijekom festivalskih tjedan dana prikupe i oko 43 tone stakla, 55 tona papira, 78 tona metala i 89 tona plastike koje odvoze u reciklažne pogone. Ogromna je to operacija koja je uspjela postići i financijsku održivost – na njihovu festivalu nećete pronaći logotipe velikih tvrtki jer većina prihoda dolazi od reciklaže, prodaje ulaznica i ugostiteljstva. Pazi se i na inkluzivnost, što godišnje omogući da na festivalu uživa i dvjestotinjak osoba s invaliditetom te oko 700 djece.
– Duboko vjerujem i mislim da smo dokazali da čak i veliki glazbeni festivali mogu biti sredstvo za transformaciju čovjeka i prirode. Ako smo mi to uspjeli u sušama uništenom dijelu Portugala, koliko biste tek mogli učiniti vi, u ovoj predivno zelenoj zemlji koju trebate čuvati – poentirao je Jose Mateus Alves za kraj.
