Veliki hrvatski i crnogorski umjetnik Dimitrije Popović, koji je svojedobno izlagao i sa Salvadorom Dalíjem, u nedjelju u zagrebačkom HNK predstavio je knjigu "Žensko tijelo u ogledalu slike".
– Ljepota ženskog tijela, ženina senzualnost i erotičnost čini da u formi tijela živi nešto iskonsko. Da bi se na likovni način izrazio ženin karakter, upravo je tijelo animator nijemog govora slike. Prvorazredni kreativni izazov bio mi je kako tijelom izraziti hrabrost starozavjetne heroine Judite, osvetoljubivost povrijeđene Salome ili skrušenost Marije Magdalene, koja je od bludnice postala svetica. U svoj toj složenoj problematici posebnu ulogu u sudbinama ovih triju žena imalo je prožimanje erosa i tanatosa. Naravno, ono se odražava i na "modnim tijelima". Trudeći se da vam što preciznije pokušam odgovoriti, sjetio sam se Freudove izjave "Žena je tajna". Ovakvo mišljenje potvrđuje i moja nova knjiga eseja koja bi trebala biti objavljena ove godine u Nakladi Ljevak pod naslovom "Žensko tijelo u ogledalu slike". U knjizi će biti cijela galerija bogate različitosti tijela, jednog u suštini istog i nesvodivog tijela corpusa femininuma, od renesansne uzvišene skladnosti do kubističke razlomljenosti ili nadrealističke metamorfozne bizarnosti – najavio je nedavno u nedjeljnom životnom intervjuu Dimitrije Popović.
Dodao je kako je upravo spomenutim trima biblijskim ženama posvetio istoimene cikluse osobnosti kojima pristaje pridjev femme fatale.
– Svaka je od njih bila fatalna na svoj način. Bile su samosvjesne i vodile su se onim životnom principima koje su smatrale ispravnima i koji su im bitno odredili sudbinu. A u određivanju te sudbine zavodljiva moć erosa imala je važnu ulogu. Premda se radi o biblijskim likovima Starog i Novog zavjeta, priroda njihova ženstva i danas je aktualna kod moderne žene. I danas ima svojevrsnih Judita i Saloma i Magdalena – zaključio je slikar.
Knjigu je, uz autora, predstavio kritičar Antun Pavešković i povjesničarka umjetnosti Mikica Maštrović.
– U knjizi "Žensko tijelo u ogledalu slike: od Botticellijeve Venere do Koonsove Ciccioline" Dimitrije Popović na inovativan, vrlo analitičan i posve originalan način progovara o ženskom tijelu kao stoljećima prisutnom motivu u djelima svjetskih umjetnika referirajući se i na svoja likovna djela s istim motivom. Ono što ovo djelo čini vrijednim i posebnim autorovi su opisi odabranih autora i njihovih djela, od opisa načina na koji je djelo slikano, do kromatske analize, a sve u funkciji dočaravanja apstraktnog osjećaja koji pobuđuje žensko tijelo, jasno ističući razliku između prirodne i umjetničke ljepote. Umjetnička je ljepota "uzvišenija" jer je rođena iz duha, za razliku od oponašanja prirode, odnosno njezina "pukog odraza u ogledalu" – ističe Mikica Maštrović
Književni kritičar Krešimir Nemec pak ističe kako "na pomno odabranim primjerima Dimitrije Popović pokušava odgovoriti na ključno pitanje: zašto je akt kamen kušnje za svakoga slikara i zašto je tako produktivan pokretač umjetničke kreacije.
– Prateći različite prikaze ženskog tijela kroz vrijeme, autor ispisuje pravu malu povijest slikarstva od renesanse do danas – ističe Nemec.
Dimitrije Popović je slikar, kipar, grafičar i pisac rodom iz Cetinja, koji je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Osebujnom crtačkom i slikarskom vještinom bilježi neobične figuralne kompozicije i likove. Pokazuje naglašenu sklonost istraživanju i destrukciji ljudskoga tijela, afektu te spajanju proturječnosti (erotskih tema s kristološkima, nadrealnih s klasičnima). Dosad je priredio sedamdesetak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu i sudjelovao na više od tristo grupnih. Dobitnik je tridesetak domaćih i međunarodnih nagrada za likovnu umjetnost i književnost. Član je Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Ruske akademije književnosti, Slavenske akademije književnosti i umjetnosti (Bugarska), Crnogorskog PEN centra, Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva pisaca.
