Film "Teret" Ognjena Glavonića osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni film ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala (ZFF), čiji je natjecateljski dio završio u subotu u dvorani Mueller kina Europa dodjelom nagrada. Žiri je ocijenio kako u tom filmu, koji "spretno kormilari politički kompleksnim terenom i odlikuje se rigoroznom formom i sadržajem, strahote rata mijenjaju značenje naizgled banalne svakodnevice". "U izvrsnom i humanom prvijencu Ognjena Glavonića, snovi o budućnosti postoje usprkos svim izgledima", ističe se u obrazloženju nagrade filmu nastalom u koprodukciji Srbije, Francuske, Hrvatske, Irana i Katara.
Nagradu je, u ime redatelja koji je do prije nekoliko dana bio gost ZFF-a, primio glavni glumac u filmu, Leon Lučev. Zahvalivši žiriju, Lučev je rekao kako je, čitajući vijesti o tome koliko se ljudi ubilo nakon rata, zaključio da je ponekad to lakše napraviti nego nastaviti jer ljudi nemaju podršku drugih da se bore. "U vremenima u kojima živimo na svima nama je odgovornost da se ne osjećamo sami i usamljeni, zajedno smo puno jači", rekao je Lučev, spomenuvši u tom kontekstu i kino "Europa", za koje postoji mogućnost da ubuduće postane nešto drugo, mjesto na kojemu se Zagreb Film Festival više neće moći održavati.
Posebno priznanje u kategoriji dugometražnog igranog filma dodijeljeno je tajlandskom filmu "Manta Ray", odnosno "vizualno očaravajućoj ontološkoj meditaciji u kojoj nas poznati motivi odvode na nepoznati teritorij". "Hrabar i bez krinke, hipnotičan i sirov, dugometražni prvijenac redatelja Phuttiphonga Aroonphenga predstavlja uistinu jedinstven novi glas na filmu", smatra žiri. U žiriju za dugometražni igrani film bili su redatelji Juho Kuosmanen i Maja Miloš te glumica Deborah Kara Unger.
Nagrade kratkometražnim filmovima - međunarodnim i hrvatskim
Zlatna kolica za najbolji međunarodni kratki igrani film dodijeljena su iransko-talijanskom filmu "Pogled" Farnoosha Samadija, kao "odličnom primjeru pristupa 'manje je više', te prikazu intruzije u osobni prostor, u suvremenom svijetu punom nasilja".
Posebno priznanje u toj kategoriji osvojio je poljski "Tremor" Dawida Bodzaka. "Tajnovitost i napetost tinejdžerske prirode prikazana je moćnom i oniričkom fotografijom. Snovita atmosfera pretvara se u zastrašujuću stvarnost adolescencije", ocijenio je žiri.
Zlatna kolica za najbolji hrvatski film u programu Kockice, kojom žiri želi potaknuti nagrađenog mladog autora na daljnji rad, dobio je film "Bila soba" Mladena Stanića, opisan kao "nježna priča o bratskom odnosu i žalovanju, upotpunjena izvrsnim glumačkim ostvarenjima dvojice protagonista".
Posebno priznanje dodijeljeno je filmu "Trešnje" Dubravke Turić, "složenoj priči o odrastanju s težinom dugometražnog filma". Zahvalivši na nagradi Turić je rekla kako se Zagreb Film Festival potvrdio kao važno mjesto i platforma za plasman kratkometražnih uradaka.
U žiriju za kratkometražne filmove bili su Gyorgy Mor Karpati, redatelj i scenarist, prošlogodišnji pobjednik ZFF-a u kategoriji kratkometražnog filma, Jelena Mišeljić, producentica i programska direktorica Filmskog festivala Herceg Novi i redatelj Matija Vukšić.
Publika najboljim filmom proglasila "Halla ide u rat"
HT Nagrada publike dodijeljena je, prema glasovima posjetitelja i s prosječnom ocjenom 4,80, filmu "Halla ide u rat" islandskog redatelja Benedikta Erlingssona.
U programu Ponovno s nama Nagradu Zlatni bicikl osvojio je film "Ne ostavi traga" Debre Granik, suptilna drama koja "na tih, a snažan način progovara o nemogućnosti ratnog veterana da se ponovno uklopi u društvo i o njegovom dirljivom odnosu s kćeri koji se mijenja, ali i opstaje, dajući nam nadu da opstaje i čovjek".
Žiri, u kojem su o nagradi odlučivale redateljica i snimateljica Bojana Burnać, redateljica Jasna Nanut te producentica i redateljica Marina Andree Škop, obrazložio je kako je riječ o filmu koji "originalnim filmskim jezikom inspirira gledatelja na propitivanje samoga sebe i svijeta u kojem živimo".
Nagrada za najbolji film za mlade u programu PLUS dodijeljena je filmu "Na putu" Joachima Lafossea koji, obrazložio je žiri, "dinamikom događaja i prikazom kirgistanskih prostranstava daje dobar uvid u odnos majke i sina".
"Taj narativno jak i produkcijski ekonomičan film, osvješćuje nas da, kako bismo riješili probleme imigranata i zambijskih vještica, prvo trebamo riješiti one s bližnjima i nama samima", ustvrdili su.
U žiriju zagrebačkih srednjoškolaca bili su Lucija Brašnić, Klara Jovanov, Rene Rehak, Dominik Sečen i Lea Vukmanić.
Pokrovitelj novčanih nagrada za najbolji dugometražni igrani film (četiri tisuće eura), najbolji kratki igrani film (tisuću eura) i najbolji film za mlade u programu PLUS (500 eura) je Addiko banka. Novčanu nagradu za najbolji film iz programa Kockice (deset tisuća kuna) osigurava Društvo hrvatskih filmskih redatelja.
U proteklih osam dana na ZFF-u je u natjecateljskim i popratnim programima prikazano više od sto filmova, a bogati program pripremljen je i za edukativnu platformu Festivala - Industriju, s predavanjima, radionicama, panel diskusijama.
Festival je održan u kinima Europa, Tuškanac, Muzeju suvremene umjetnosti, F22 - Novoj akademijinoj sceni, dvorani Mueller te na dvije nove lokacije - u Kulturnom centru Travno i Narodnom sveučilištu Dubrava.
Dio programa prikazan je u još petnaest gradova i dva sela (SOS Dječjim selima Lekenik i Ladimirevci).
Izvršni direktor ZFF-a Hrvoje Laurenta rekao je da je sretan što je broj gledatelja ostao na istoj razini kao i na prethodnih petnaest izdanja, a u nedjelju će imati i informacije o tome kako su prošle projekcije u gradovima u kojima je Festival ove godine gostovao.
