LJUBLJANA - Razumljivo napisati molbu, razumjeti uputu za uporabu svakodnevnih proizvoda ili izračunati temeljne računske funkcije danas u Sloveniji nije sposobno 74 posto odraslih u dobi od 16. do 64. godine. Oni su funkcionalno nepismeni jer ne dostižu ni treću (od pet) razinu pismenosti, koja je nužna za život u tehnološki razvijenom društvu.
Pokazalo je to međunarodno istraživanje pismenosti odraslih, a analiza tih podataka otkriva da u Sloveniji 17 posto mladih u dobi od 16 do 19 godina koji su prekinuli obrazovanje zadovoljava kriterije samo prve razine pismenosti. Među zaposlenim mladim Slovencima takvih je 89 posto.
Potaknuti takvim rezultatima sudionici okruglog stola u Ljubljani otkrivaju da Slovenija ima dovoljno pedagoških stručnjaka i intelektualaca koji su svjesni problema funkcionalne nepismenosti, vide i rješenja, ali nedostaje ozbiljan, financijski poduprt, vladin program za otklanjanje te vrste nepismenosti. Primjera radi, navodi se da u skandinavskim zemljama, Njemačkoj i Švicarskoj čak i oni mladi koji se redovito ne školuju svojom pismenošću ispunjavaju zahtjeve treće razine pismenosti.
Tragajući za uzrocima takve funkcionalne nepismenosti slovenski učitelji otkrivaju da je ponavljanje naučenog temeljna paradigma njihova školskog sustava.
Djeci se od vrtića do sveučilišta glave pune velikim količinama nepotrebnih podataka.
Pisac i nakladnik Andrej Blatnik upozorava da na slovenskim sveučilištima nije moguće naučiti kreativno pisanje, mediji izbjegavaju čitalački zahtjevnije tekstove, a slovenski operater mobilne telefonije daje više novca za svoje oglase nego što ga godišnje dobiju knjižnice.
Ali ako umjesto romana budemo čitali SMS, sami ćemo sebi suziti granice jezika i svijeta, uvjeren je Blatnik.
Vlado Zagorac
