Histrioni su napokon dobili monografiju. U povodu njihova četrdesetog rođendana i trideset godina Histrionskog ljeta, predstavit će je u svom zagrebačkom domu danas u 18 sati. Riječ je o opsežnoj knjizi, čija je puna cijena 370 kuna, a koju je uredila Grozdana Cvitan, prepunoj podataka, nazvanoj prema jednoj kovanici Veselka Tenžere “Histrion ili autobiografija glumca”.
Histrioni su zapravo Gesamtkunstwerk jednog Varaždinca, glumca i redatelja, povremeno i pjevača i kratkotrajnog, ministra kulture te doživotnog dinamovca i vinara te neumoljiva kajkavca Zlatka Viteza.
Prvo su Histrioni bili potepuhi, a onda su zaslugom Milana Bandića postali gospoda i dobili zgradu u Ilici kod elitnog Britanca. A danas su zagrebačka institucija, i metaforički i doslovno. U četrdeset godina, Histrioni su nastupali u čak 420 mjesta. Precizna teatrologinja Sanja Nikčević izračunala je da histrionski repertoar broji 83 naslova. Čak dvije trećina predstava od tog iznimnog broja odnosi se na domaće tekstove. Njih 36 su novorođeni tekstovi, 24 su skrojeni prema hrvatskim klasicima koje su Vitezove glumačke vitezice i vitezovi približavali suvremenoj publici
Naravno, najčešće histrionsko redateljsko ime je svemogući Vitez koji potpisuje čak tridesetak režija. No, tu su i oni najveći poput Georgija Para, Koste Spaića, Božidara Violića, Joška Juvančića, Ivice Kunčevića... I da, kazališni svestrani čarobnjak Vladimir Gerić, ali i najzaposleniji histrionski redatelji poput Zorana Mužića i Dražena Ferenčine. I da, glumci, jer glumci su duša Histriona i njih nije moguće samo tako nabrojiti, a mnogi su, danas već pokojnici, iz hrvatskog glumačkog Olimpa brusili zanat na histrionskim putujućim i statičnim pozornicama. Stoga je veličanstvena monografija i pisani spomenik svim tim neumornim zvijezdama koje su baš s Histrionima naučili što znači osluškivati nepatvoreno i nepogrešivo bilo naroda.
