Drevni Histri oživjeli su i prošetali Pulom kako bi pozvali sugrađane i prve ovogodišnje turiste na najveći ovogodišnji projekt Arheološkog muzeja Istre u Puli. Riječ je o izložbeno, nakladničkom, promotivnom, edukacijskom i kulturološkom projektu nazvanom - „Histri u Istri“ koji je postavljen u zdanju Svetih Srca u Puli, a biti će otvoren do 15. rujna. Histre, u svom punom sjaju, predstavljaju mladi glumci Melisa i Darko, odjeveni u replike odjeće i obuće Histra.
Elica Iljoska i Marina Sršen odjenule Histre
Iako bi ‘hodajuće pozivnice’ na izložbu bile odjevene što vjernije pobrinule su se Elica Iljoska i Marina Sršen, dizajnerice i kreatorice povijesnih kostimu iz Pule. Detaljno su s povijesničarima istražile sva povijesna vrela kako bi itradile repliku odijevnih predmeta kakvu su nosili prastanovnici Istre. Proučavajući prikaze figurice s posuda koje su sastavni dio spomenute izložbe, skidale su i sklapale skice ne bi li došle do što autentičnijih kostima. Na temelju proučavanja zapisa s drugih europskih nalazišta iz istog razdoblja utvrdilo se da su Histri za izradu odjeće koristili vunu i lan te ostale materijale koje su dizajnerice izvrsno uklopile u prezentirane replike kostima. Originalnu frizuru modernoj Histrici napravila je Katja Velkavrh, a obuću koja je plijenila pažnju izradila Suzana Tonković.
Katalog, kuće, svirale, brodovi ...
- Istra vjerojatno povijesno nije vezana za Histre, ali njezino ime svakako jest, stoga ovdje možete vidjeti pripreme za izložbu o životu starih Histra“, rekao je Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre. „Izložba je svojevrsna promocija Histra, a želja nam je njome prikazati dio svakodnevnog života toga naroda koji je živio prije 2000 godina. A kako bi Histre prezentirali i turistima, izložba će uz hrvatski, biti i na talijanskom i engleskom jeziku, dodao je. Pratiti će je i stručni katalog, a osim što je edukativna, biti i zabavna. Dario Marušić napravio rekonstrukciju glazbe i instrumenta toga doba, učenici Strukovne škole izradili su nošnje, brod i kuće toga doba, a pratiti će je i web stranica. Autor oblikovanja postava je Noel Mirković. Iz jame na izložbu!
- Interijer smo postavili po pravilima struke, no za vrijeme trajanja izložbe održavati neprestano će se događati novi sadržaji - rekao je Mirković. Inače, neposredno prije otvaranja izložbe članovi Speleološke udruge „Pula“ krenuli su u akciju izvlačenja kamenih ploča i dijelova žrtvenika koji su pronađeni u Golubinčinoj jami pored Raklja. Prvu ploču s natpisom pronašao je speleolog Haris Vojniković, dok je drugu otkrio Matej Mikac, predsjednik Speleološke udruge. Arheološki muzej Istre organizirao je i nadzirao akciju izvlačenja kamenih ploča, jedinstven jer su pronalasci odmah uvršteni u postav izložbe „Histri u Istri“. Važnost pronalaska i izvlačenja ovih kamenih ploča vrlo je velika.
Štovali samo žene, rijetko muška božanstva
Naime, u histarsko vrijeme, a zatim i kroz rimsko razdoblje na području Istre štovala su se brojna ženska božanstva, a novi nalaz ulomka spomenika posvećen je jedinom poznatom muškom božanstvu - Melisocosu. Pretpostavlja se da su žrtvenici posvećeni poganskim božanstvima uništavani, pa tako i bacani u jame i to u vrijeme prihvaćanja kršćanstva. U istoj je jami prije nekoliko godina pronađen žrtvenik pisan na grčkom jeziku i posvećen istom božanstvu. Mnogo ranije, pronađena su još dva rimska - latinska natpisa s istom posvetom, u okolici crkve Sv. Teodora, koja se nalazi između Raklja i Krnice.
Oživljena povijes
'Histri u Istri' prošetali Pulom i ostaju na ljetovanju do rujna
Riječ je o izložbeno, nakladničkom, edukacijskom projektu postavljenom u zdanju Svetih Srca u Puli, a biti će otvoren do 15. rujna. Histre, u punom sjaju, predstavljaju mladi glumci Melisa i Darko, odjeveni u replike odjeće i obuće Histra.
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
