Hoće li 13. lipnja ove godine, dva tjedna uoči očekivanog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, predsjednik Republike Ivo Josipović uz hrvatsku političku i kulturnu elitu otvoriti obnovljenu Kuću Antuna Gustava Matoša i istoimeni centar u Tovarniku, na krhkim krajnjim istočnim granicama države? Projekt na kojem se uz puno očekivanih i neočekivanih zapreka radi već petnaest godina, došao je do kraja, ali za njegovu finalizaciju treba znatnih 9,3 milijuna kuna!? Tajnik Društva Antuna Gustava Matoša i duša tog zanimljivog projekta Željko Anić nije pesimist i misli da se 13. lipnja, na dan kada je prije 140 godina u srijemskom Tovarniku rođen neupitni hrvatski velikan Matoš može otvoriti taj važan kulturni centar.
Bandić čeka državu
– Predsjednik Ivo Josipović primio nas je lani u studenome i imamo njegovu podršku, a još u travnju bili smo kod zamjenika ministrice kulture Berislava Šipuša. Sa sastanka otišli smo uvjereni kako smo dogovorili da će 13. lipnja otvoriti Kuća A. G. Matoša. Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić obećao je da će dati onoliko novca koliko će dati država, no čeka prvi korak države. A tog koraka nema – kazao je Anić koji je uvjeren da bi uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju dovršenje tovarničkog projekta imalo veliku simboliku.
– U odnosu Hrvatske prema nacionalizmu i europejstvu, Matoš je ključna osoba. Pa upravo je Matoš Europu unio u hrvatsku modernu književnost – tvrdi Anić koji ističe kako je, kad je riječ o građevinskim radovima, projekt u Tovarniku uglavnom gotov.
– Na građevinsko-obrtničke radove utrošili smo 7,5 milijuna kuna, što su u jednakim iznosima financirali Vlada Republike Hrvatske i Grad Zagreb, o čemu je ugovor bio zaključen na 135. obljetnicu Matoševa rođenja. Dosad smo na projekt utrošili 11,5 milijuna kuna, a ukupna je vrijednost projekta otprilike 21 milijun kuna. No, njime Tovarnik dobiva ne samo stalni spomen-postav Matoševa muzeja od 176 četvornih metara nego i kulturno-turističku atrakciju u kojoj će biti i knjižnica, koju Tovarnik sada nema, dvorana za različite priredbe, dokumentacijski centar, književni klub, suvenirnica... – rekao je Anić.
Putovanje kao lajtmotiv
Stalni izložbeni postav Kuće A. G. Matoša na razini ideje zamislila je Dragana Lucija Ratković iz tvrtke Muze d.o.o. za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu te predsjednica Asocijacije pomorskih muzeja Mediterana. Za izradu idejne projektne dokumentacije i koordiniranje projekta zadužena je Karla Bačić-Jelinčić, a u kreativnom timu su Vanja Cuculić, Goran Turković, Marko Šesnić i Bojan Drezgić iz studija Cuculić te Vladimir Končar iz studija Revolucija.
Njihov je pristup tom muzejskom postavu suvremen te posjetitelja vodi na putovanje kroz Matošev turbulentan život baveći se i hrvatskom poviješću s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Pritom autori projekta ne zaboravljaju Matoševo življene u više gradova, od Beograda i Pariza do Zagreba, kao ni njegove ljubavi, pokušavajući dati cjeloviti uvid u njegov život.
U recenziji projekta muzejska savjetnica Željka Kolveshi ističe da su autori na dosad neviđen način u muzejima kroz znakovite sekvence putovanja pomoću perona željezničkih kolodvora ostvarili slikovnu interpretaciju Matoševa života. Također su autori, piše Ž. Kolveshi, oslikali vrijeme kada je Tovarnik bio središte Srijema u kojem su Hrvati starosjedioci te ocjenjuje da su autori studije na krajnje inovativan i kreativan način postavili putovanje kao lajtmotiv stalnog postava Kuće A. G. Matoša te odabrali baš peron kao znak muzeološkog čitanja i jasnog vođenja kroz osnovnu ideju koncepcije prostornog i likovnog rješenja postava koji će biti maksimalno interaktivan.
Društvo A. G. Matoša kupilo je i dva posjeda iza Matoševe kuće, kako bi posjetiteljima dočaralo Tovarnik iz Matoševa doba. Imaju i studiju o strateškom razvoju tog projekta, s kojime žele povećati ukupni BDP općine Tovarnik, otvoriti nova radna mjesta, motivirati mlade na ostanak u svom rodnom kraju, ali i očuvati stanovništvo u tom osjetljivom dijelu hrvatskog teritorija.
Cjelina s Vučedolom
– Kako će uskoro biti otvoren Vučedol koji je svjetska turistička destinacija i dio velikog projekta Vučedol-Ilok-Vukovar, i naša Kuća A. G. Matoša mogla bi se uklopiti u tu turističku i kulturološku atrakciju. Procjene su da će Vučedol godišnje posjećivati otprilike milijun ljudi, a zašto barem deset posto od tih posjetitelja ne bi došlo i do Kuće A. G. Matoša u Tovarniku – kazao je Željko Anić ističući izvrsnu prometnu povezanost ovoga kraja na svojevrsnoj tromeđi Hrvatske, Mađarske i Srbije.
Kulturni centar A. G. Matoša predviđen je i za stalno mjesto održavanje Matoševih dana, ali i za Sajam pisane riječi u Srijemu. A ne bi trebalo zaboraviti ni to da je Matoš i dalje jedan od najcitiranijih hrvatskih pisaca i intelektualaca, umjetnik burnog života, vojni bjegunac, strastveni ljubitelj polemika, autor osamdesetak pjesama i dvadesetak knjiga koji je za sebe govorio da je \"Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrebčanin odgojem\".
Umro je prerano, u četrdeset i prvoj godini života, ali njegov se utjecaj na hrvatsku kulturu, s punim pravom, osjeća i danas.
Bilo bi lijepo, radi se o velikom pjesniku!