Neobični muzeji

Hrvatska je dom muzejima gljiva, žaba, iluzija, torture, prekinutih veza, osobnih priča...

Izložba "Priče Roma" Muzeja osobnih priča
Foto: Marko Banić
1/21
21.08.2019.
u 11:51

Ako vas već na spomen posjeta muzeju uhvati zijevanje, možda je vrijeme da posjetite neke od ovih malih i neobičnih muzeja jer, ako niste znali, Hrvatska je dom muzejima žaba, gljiva, iluzija, torture, prekinutih veza, osobnih priča, crvene povijesti, starih računala, pa čak i djetinjstva!

Sigurno ste već i čuli za ovaj zagrebački muzej, Muzej prekinutih veza, koji je obišao sve kontinente osim Australije, kamo će se zaputiti krajem ovog mjeseca. Pokrenuli su ga Olinka Vištica i Dražen Grubišić, bivši ljubavni par koji se nakon prekida nikako nije mogao odlučiti što će sa stvarima preostalim iz veze, među kojima je bio i jedan plišani zeko kojeg nikako nisu htjeli baciti. Tako se rodila zamisao o muzeju posvećenom neuspjelim ljubavnim vezama koji zadnjih osam godina ima svoj stalni dom u Ćirilometodskoj ulici na Gornjem gradu.

Izložba "Priče Roma" Muzeja osobnih priča
1/21

2000 predmeta iz svijeta

– U muzeju je trenutačno sveukupno 85 eksponata iz svih dijelova svijeta dok u arhivu imamo više od 2000 predmeta i priča koje nam ljudi stalno šalju. Pri biranju eksponata trudimo se da u njemu nemamo samo tužne priče, nego i zabavne, a ja volim reći da je dosta balansiran, kao život, ima i lijepih i tužnih trenutaka – rekla nam je Lana Dimač iz Muzeja prekinutih veza. 
Dvije najveće donacije koje su primili, kaže nam, bili su pravi pravcati automobil Jeep iz Japana te glasovir iz Londona, ali nijedna od njih, zbog praktičnih razloga, nije mogla doći u Zagreb. Jedan od zanimljivijih eksponata novog postava iz 2018. godine stari je narančasti Nokia mobitel iz Zagreba koji je stigao s pričom: “Trajalo je 300 dana predugo. Dao mi je svoj mobitel kako ga više ne bih mogla zivkati.”

Na sličnom je tragu i projekt Muzeja osobnih priča koji, kako mu i ime govori, skuplja osobne priče ljudi. Iako će svoj prostor u Gradu Osijeku gdje je sve i počelo dobiti tek u listopadu, Muzej osobnih priča već je održao dvije izložbe pod nazivom “Priče Roma” na kojima su posjetitelji imali priliku vidjeti prvi planirani postav muzeja, koji je zamišljen kroz fotografiju, predmet i narativ, tj. video/audiozapis, a izloženi predmeti i narativi zajedno pripovijedaju nečiju osobnu priču.


– Plan je da se u idućem periodu obrade osobne priče pripadnika 22 nacionalne manjine, koliko ih ima u Osijeku, a počeli smo s Romima jer smo, u kolektivu Fade In, kroz rad na reportažama i kratkim dokumentarnim formama više puta obrađivali temu prava romske nacionalne manjine. Predsjednik Romskog resursnog centra Darda Jovica Radosavljević i ja nebrojeno smo puta razgovarali o tome što Romima nedostaje i zaključili smo da je jedna od tih stvari svakako pisana povijest. Čini mi se i da smo kroz ovaj projekt uspjeli pomiriti i ljudskopravašku i umjetničku stranu koje se lijepo isprepliću. Već smo krenuli u dogovore za sljedeći postav u kojem ćemo pričati priče židovske nacionalne manjine – ispričala nam je ideju iza osnivanja ovog muzeja Željka Kovačević iz Fade Ina.

U Rijeci se nalaze čak dva muzeja koja su među neobičnijima u Hrvatskoj, ali i cijelom svijetu. Prvi je bio Peek&Poke – muzej starih računala i informatičke tehnologije iz kojeg je izrastao drugi – Muzej djetinjstva. 


– To je sve pokrenula jedna ekipa entuzijasta, kasnije udruga Calculus, kad su shvatili da im je žao bacati takve stvari. Znamo se našaliti da se iz srednjeg vijeka čuva nekakva tabla u kojoj neki plemić ostavlja kmetovima nekakvu daću i to je sad dokument koji je supervažan, a ovdje postoje softveri kojima je 3. Maj na starim računalima radio prve rezove limova za prekooceanske brodove i nešto takvo bacilo bi se u smeće da netko nije sačuvao te magnetne trake. Te stvari imaju svoju društvenu, povijesnu i tehnološku vrijednost, a iz stare tehnologije može se jako puno naučiti o novoj – kaže nam Davor Pasarić iz Calculusa.


Muzeji s takvim postavom zaista su rijetki, a Peek&Poke među svojim eksponatima ima osobna računala, ali i primjerke poput NeXT Cubea, vrste računala s kojeg je pokrenut internet kakav danas znamo. 

– Imamo i jedan pravi superkompjuter, računalo koje je korišteno i za stvaranje dinosaura u Jurassic parku, ali ovaj naš primjerak došao je iz drugog izvora. Kad smo ga uključili, na njemu smo našli softver s kojim se simulira lunarno vozilo za Apollo 5, tako da je očigledno bio u nekom institutu gdje su se razvijale te stvari za lunarne misije – rekao nam je Pasarić.

U muzej su im ljudi često donosili donacije, a kako među ostalim skupljaju i svakakve tehnološke predmete, pa i stare igraće konzole, počeli su malo-pomalo donositi i igračke. U nekom trenutku imali su toliko igračaka da su odlučili otvoriti novi muzej, a trenutačno u postavu imaju i kolekciju lutaka iz svih zemalja svijeta koje je jednoj starijoj gospođi cijelog života donosio muž pomorac, originalna izdanja Ivane Brlić Mažuranić i ogromnu, iznenađujuće vjernu Lego maketu HNK!

Proširena stvarnost

A u Dubrovniku je ove godine otvoren muzej koji od početka čvrsto drži prvo mjesto na TripAdvisoru, Muzej crvene povijesti, koji na doista jedinstven način prikazuje povijest socijalizma u Hrvatskoj. Na početne, očekivane kritike iz muzeja su odgovorili kako muzej ne nameće nikakav sud, nego pruža priliku posjetitelju da sam dođe do zaključka uz informacije prenesene na najobjektivniji način. Ovaj je muzej prepun eksponata koje će mnogi prepoznati iz svoje mladosti, a najbolje od svega je – ako na mobitel skinete njihovu aplikaciju, povijest će pred vama oživjeti kroz proširenu stvarnost!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije