Nakon zagrebačkog Umjetničkog paviljona, remek-djela hrvatske moderne iz kolekcije Varaždinca Davora Vugrinca od 10. studenoga bit će izložena u prestižnoj ljubljanskoj Narodnoj galeriji.
Autori izložbe koja će biti otvorena sve do 21. ožujka su Petra i Davor Vugrinec, a izložbu ovih dana postavlja osobno kolekcionar, poznati hrvatski nogometaš i reprezentativac, ali i čovjek koji je zabio najviše golova u povijesti Prve hrvatske nogometne lige, njih čak 146.
Publika u Ljubljani vidjet će Vugrinčevo pomno birano blago, i to šezdeset pet slika i crteža te dvanaest skulptura.
Zanimljivo i našoj publici
Među njima bit će i tridesetak umjetnina koje nisu bile izložene u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu prošle godine, pa će ljubljanska izložba zacijelo biti interesantna i hrvatskim ljubiteljima likovne umjetnosti. Među umjetnicima čija će djela zablistati u nedavno temeljito obnovljenoj Narodnoj galeriji (i to uz pomoć novca iz europskih fondova) su Mato Celestin Medović, Vlaho Bukovac, Emanuel Vidović, Oton Iveković, Bela Čikoš Sesija, Mirko Rački, Ljubo Babić, Miroslav Kraljević, Milivoj Uzelac, Marijan Trepše, Vilko Gecan, Vladimir Becić, Marino Tartaglia, Omer Mujadžić, Ivan Meštrović, Frano Kršinić...
I u ljubljanskoj galeriji, u kojoj je nedavno zatvorena izložba djela poznatog skulptora Ivana Komersteinera preseljena iz zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt, ističu da je Vugrinčeva kolekcija hrvatske moderne sjajan primjer kolekcionarske ambicije te da je apsolutno u rangu muzejskih javnih zbirki.
Vugrinec je svoju zbirku sakupljao dvadesetak godina, oslanjajući se prvenstveno na vlastito samoobrazovanje (posjeduje i veliku zbirku literature), strast prema umjetnosti (i to ne samo likovnoj), a posljednjih mu godina u formiranju zbirke pomaže i supruga Petra, povjesničarka umjetnosti zaposlena u zagrebačkim Klovićevim dvorima.
Prvo je nabavio Stančića
Kolekciju Davora Vugrinca u studioznom predgovoru za zagrebačku izložbu najvišim je ocjenama ocijenio Igor Zidić, napisavši i da Vugrinčeva zbirka nema slaboga djela, ali i da ima nekoliko nezamjenjivih slika bez kojih je povijest hrvatskog slikarstva nezamisliva.
A Vugrinčeva ljubav prema kolekcionarstvu otpočela je kupnjom slike također Varaždinca Miljenka Stančića, i to njegovih znamenitih “Kartaša”, kada je imao samo dvadeset dvije godine...
Od tada do danas zbirka je obogaćena brojnim umjetninama koje je Vugrinec uglavnom kupovao iz prve ruke, dakle iz provjerenih respektabilnih zbirki ili ostavština vodećih hrvatskih intelektualaca 20. stoljeća.