Ovih uskrsnih dana imeđu programima Pasionske baštine zanimljivošću se ističe izložba “Krist - žrtva iz ljubavi” zagrebačkoga slikara i kipara Zvonimira Šepata postavljena u Gliptoteci HAZU. Dosad najveće, nacjelovitije javno Šepatovo predstavljanje na samostalnoj izložbi objedinilo je sakralne crteže starijega datuma i novije skulpture modelirane u bijeloj i crvenoj terakoti, a novost je oblikovanje u mramoru. To su veoma posebne kreacije i predstavljaju sažetak umjetnikova likovnoga djelovanja posljednjih desetljeća. Likovi i figure svetaca naslućuju da se ljudsko tijelo skriva ispod tkanine fino modeliranih nabora gotovo impresionističkih treptaja.
- Upoznao sam draperiju do posljednjega detalja, jasno mi je kako se slažu i padaju nabori, što se događa kad je tekstil deblji ili tanji, kako se ponaša na tijelu i oblikuje idealiziranu formu, rekao nam je Zvonimir Šepat. Stoga ne čudi da se među naborima draperije osluškuje tijelo prekriveno s perfektno izglancanim materijalom, posebice kad je riječo bijeklom mramoru koji je gotovo prognan iz kiparskih radionica suvremenih kipara.
Prema riječima akademika Josipa Bratulića, Šepat nas uči da kroz koprenu gledamo i slutimo lik Kristov. Za to unutarnje gledanje imamo u našem jeziku pravu riječ: zrenje. To znači da možemo očima duha gledati u dubinu stvari i postojanja, zaključuje Bratulić.
Kristova muka jedna je od stalnih tema koju je autor do majstorstva razvio u serijama crteža. Upravo ova izložba pokazuje kako je istu temu moguće “prevesti” u treću dimenziju, u terakotni zemljani ili kameni volumen.
Krist je Šepatov orijetir, kiparski impresivan kad je riječo tjelesnom, u figuraciji koju je podredio svojemu osobnom shvaćanju. Posebno je kiparski rukopis ovoga autora dojmljiv u mramoru, u zaglađujenim plohama vrhunske finoće. Umjetnik poštuje tradiciju, a umjetničku formu sljubio je sa svojom istinskom religiznošću. Da može povezati religioznu temu i sadašnjost, poklazao je i na velikoj kompoziciji Posljednje večere gdje su suvremenici zauzeli mjesta apostola.