Riječ je o izložbi koja je putujućeg karaktera te na jedan poseban i drugačiji način prezentira prirodnu i kulturnu baštinu svjetskog značaja. Projekt je započeo 2018. godine u slovenskom mjestu Cerkno, zatim su uslijedila gostovanja u Dubrovniku, Karlovcu, Slavonskom Brodu, Novoj Gradišci, Zadru, a sada je došao na red i Muzej Đakovštine u Đakovu.
Posjetiteljima je predstavljen manji dio znanstvenog opusa Dragutina Gorjanović-Krambergera (knjige, monografije, karte), zatim su tu modeli pleistocenskih životinja: špiljski medvjed (Ursus spelaeus), golemi jelen (Megalocerus giganteus), vunasti nosorog (Coleodonta antiquitatis) te vunasti mamut (Mammuthus primigenius) kao i njihovi fosili. Kroz kopije krapinske zbirke predstavljeni su fosilni ostaci kostiju glave, ruku, nogu te zubala juvenilnih, ali i odraslih jedinki neandertalaca. Kreativnim radom tehničara krapinskog muzeja, đakovačkoj je publici dočarano stanište pračovjeka kroz dioramu u kojoj se nalaze prve rekonstrukcije neandertalaca iz nekadašnjeg Muzeja evolucije, autora Stanislava Tucakovića. Za najmlađe je pripremljen poseban edukativno-interaktivni kutak s ilustracijama te interaktivnom instalacijom Ice age.
Na svečanom su otvorenju članovi krapinske udruge „Krapinski neandertalci- pleme špiljskog medvjeda“ animirali posjetitelje te pokušali dočarati izgled kamenodobrnih stanovnika Krapine.
Podsjetimo, sada već davne 1899. godine na brijegu Hušnjakovo, Dragutin Gorjanović-Kramberger je u šest godina sustavnih istraživanja prikupio najbogatiju zbirku neandertalskog čovjeka na svijetu koja broji oko 900 komada ljudskih fosilnih ostataka, oko 2500 komada životinjskih kostiju te oko 1200 komada kamenih alatki koje su dokaz materijalne kulture stare oko 125.000 godina.
Iako Krapinska zbirka ne sadrži ni jedna cjeloviti kostur u njoj se nalaze sve kosti ljudskog tijela i to čak 884 kostiju kojima se pribraja i najveća zbirka od 281 zuba.
Površina kostiju krapinskih neandertalaca dobro je očuvana, ali većina nalaza je vrlo krhka i fragmentirana. Varijabilnost i bogatstvo osteološke zbirke neiscrpna je građa, ali i izvor za razumijevanje života neandertalaca.
Na Hušnjakovu je pronađeno oko 1200 raznovrsnih artefakata koje su neandertalci izrađivali i koristili u različite svrhe, a koji nam svjedoče o njihovoj materijalnoj kulturi. Strugala, grebala, šiljci za koplja, sječiva i ostale alatke pripadaju musterijenskoj kulturi koja se veže uz razdoblje srednjeg paleolitika, a nazvana je po eponimnom nalazištu Le Moustier u Francuskoj. Karakterizira je velika zastupljenost raznih strugala i oruđa na odbojcima koja su izrađivana levaloaškom tehnikom – izrada odbojaka predodređenih (standardiziranih) formi. Alatke iz krapinske zbirke su većinom izrađene od sirovinskoga materijala koji su neandertalci skupljali u neposrednoj okolici špilje, u slivu Krapinčice i njezinih okolnih pritoka. Prevladavaju alatke od tufa, vulkanske stijene od koje su se lako dobivala oštra sječiva. Najveći broj predmeta izrađen je jednostavnim razbijanjem tvrdih potočnih oblutaka i obradom krhotina u strugala, šiljke, sječiva i grebala.
Nalazište Hušnjakovo ubraja se u najznačajnije paleontološke lokalitete svijeta. Od vremena velikog otkrića početkom 20. stoljeća, Hušnjakovo privlači brojne posjetitelje, osobito nakon uređenja samog Nalazišta i osnivanja Muzeja evolucije koji je 1971. godine uređen u staroj zgradi nekadašnjeg Kneippovog lječilišta. Ideja izgradnje nove muzejske zgrade ostvarena je tek 2010. godine kada je otvoren novi Muzej krapinskih neandertalaca, danas jedan od najsuvremenijih i najposjećenijih muzeja u Hrvatskoj. Multidisciplinarnost i interaktivnost glavne su karakteristike muzejskog postava koji predstavlja vremeplov, putovanje od najstarije prošlosti Zemlje do modernog doba, s osobitim naglaskom na razvoj čovjeka i značaj otkrića krapinskog pračovjeka. Sadržaj Muzeja podijeljen je u 18 tematskih cjelina kojima se kroz brojnu građu, vizualnu interpretaciju, multimedijalne instalacije i efekte prikazuje kompleksna priča o razvoju života na Zemlji i evoluciji čovjeka.
Za brojne posjetitelje se tijekom godine u Muzeju održavaju različita događanja i programi poput povremenih izložbi, prezentacija i koncerata. Za najbrojniju muzejsku publiku koju čine djeca, organiziraju se edukativne radionice i igraonice koje omogućavaju učenje o muzejskim temama kroz vlastito iskustvo i doživljaj, samostalno istraživanje i kreativno izražavanje.
Uz brojne nagrade i priznanja, Muzeju krapinskih neandertalaca i Nalazištu Hušnjakovu dodijeljena je i Oznaka europske baštine koja potvrđuje svjetsku važnost i iznimnu vrijednost ovog lokaliteta, a u listopadu 2021. u Ateni (Grčka) Muzej je osvojio prvo mjesto kao najbolja kulturno-turistička destinacija Europe. Krapinski je lokalitet i prvi zaštićeni paleontološki spomenik prirode od 1961. godine.
Pored svega navedenog i ne čudi da postoji još uvijek veliki interes javnosti za krapinski muzej pa i gostujuću izložbu „Krapinski pračovjek“ koja se može razgledati u Muzeju Đakovštine do 31. listopada 2022.
