Ljudi na obali mora, razdraganih lica, ruku uzdignutih u zrak, vidljivo u ekstazi jer naišli su na nešto začudno, pozitivno i novo. U formi Ivekovićeva "Dolaska Hrvata", no stoljećima poslije i uz asocijaciju na bubnjare koji su nekoć narodu donosili vijesti, pulsira i svečana naslovnica naših novina koju je za njihovo specijalno izdanje 1. srpnja u povodu 65. rođendana Večernjeg lista naslikao slikar Tomislav Buntak. Proces je trajao, prethodilo je nekoliko autorovih varijanti, a pobijedila je ona koja odgovara trenutku, godinama koje je Večernji list upisao u svoju povijest svakodnevno ljudima donoseći nove priče, ali i koja ima vizualnu aluziju na žanr stripa pa se njome deveta umjetnost vraća u novine u kojima je i stasala.
– Razmišljajući o slavljeničkoj naslovnici Večernjeg lista, nije bilo dileme, ni oko toga da našim čitateljima želim podariti kolekcionarski broj novina s potpisom, ali ni oko toga kome ću povjeriti likovni zadatak njene izrade. Prije pet godina naslovnicu u povodu 60. rođendana novina naslikao je veliki prijatelj Večernjeg lista – umjetnik Dimitrije Popović, a ove godine prva i konačna misao bio mi je Tomislav Buntak. Riječ je o slikaru čija je izvrsnost neupitna, a iza nas je i dugogodišnja uspješna suradnja u svim projektima koje je realizirao kao prodekan zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti i čelni čovjek HDLU-a. Idejno sam mu dao slobodne ruke i rezultat je sjajan. Ova naslovnica zahvala je čitateljima Večernjeg lista koji su sva ova desetljeća uz novine jer bez njih ne bi bilo ni nas – kazao je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.
Prvotni crtež u tušu Tomislav Buntak naknadno je kolorirao, a u skladu sa stilom u kojem inače radi i s obzirom na to da i ovako i onako imamo previše vijesti negativnoga karaktera, atmosfera naslovnice pozitivna je, ljudi su jako dobro raspoloženi. Promišljajući o tome kako naslovnicom približiti čitateljima proslavu rođendana Večernjeg lista, Buntak je razmotrio neke temeljne momente iz povijesti i načine na koje su ljudi nekoć obavještavali stanovništvo i izvještavali o različitim događajima i to je pokušao ukomponirati u svoje djelo.
– Znate da su to dugo radili bubnjari ispred kojih su hodali oni koji su izvikivali važne obavijesti kad bi bubnjari stali, i tako je nekako krenulo prenošenje vijesti. Kada su vijesti bile dobre, često bi nastalo opće veselje i svi bi bili sretni. Tako sam i ja na ovoj naslovnici, s obzirom na to da je ljeto, da je došlo lijepo vrijeme, ali i zato što je Večernji sve ove godine informativni list, naslikao "dolazak Hrvata na more" koji šire dobru vijest. Tako sam pokušao osmisliti cijelu ideju kako bismo se dotaknuli i načina na koji je samo informiranje počelo. Naime, i dok su vijesti prenosili bubnjari, oni koji su išli za njima redovito bi ili zabili neku obavijest na oglasnu ploču ili nešto čitali ljudima, tako da je uvijek tu bila i neka papirnata poruka ili informacija koja se trebala proširiti. To je, naravno, aluzija na novine. Morao sam negdje na slici i u nekom novom dobu – nasuprot bubnjarima – poentirati i ključnu informaciju koja govori ljudima o čemu se radi, u ovom slučaju da je riječ o 65. rođendanu Večernjeg lista, pa sam za to iskoristio aviončić koji vuče golemi natpis. Takvi su mali dvokrilci, koji danas služe za panoramske letove, kad smo bili djeca, vukli natpise, što je u to doba bio jako popularan te najbrži i najvidljiviji način da na većem području veći broj ljudi dobije neku temeljnu informaciju – kazao nam je Tomislav Buntak pa dodao:
– Temelj širokog javnog informiranja u dvadesetom stoljeću bili su upravo dnevni listovi, a za bivšu Jugoslaviju i Republiku Hrvatsku Večernji list je bio taj koji je udario nov identitet novina koje nisu bile samo strogo političke nego su donosile niz mozaičnih informacija o različitim aspektima ljudskog života. U jednom trenutku, nametnuo se kao najvažniji hrvatski dnevni list.
Rođen 1971., Buntak je mlađi od Večernjeg lista, a kad ga pitamo koja mu je dekada u izlaženju naših novina najdraža, ističe da su to osamdesete.
– Točnije, druga polovica osamdesetih godina kada sam pohađao srednju školu i kada je za mene kretao novi put kojim idem i danas. Što se tiče praćenja vaših novina, u Večernjem listu jako sam volio novinsku fotografiju dok je još bila crno-bijela. Sviđao mi se taj slog i odnos rastera koji je bio prisutan sve do digitalnog printanja, dakle do devedesetih godina. Kao likovnjaku, bile su mi likovno zanimljive i tadašnje nespretnosti štampanja. Naravno, poklonik sam i stila tekstova koji su izlazili osamdesetih i devedesetih, pa i početkom dvijetisućitih, sve do trenutka kada su društvene mreže zapravo u punoj snazi preuzele informaciju kao takvu. Kao pokloniku stripa u lijepom sjećanju nosim i strip Večernjeg lista. Strip se praktično razvio u dnevnim novinama, pa i ova scena koju sam naslikao na slavljeničkoj naslovnici podsjeća i na tu tradiciju stripa. Uvjeren sam da bi u novine trebalo vratiti barem jednu stranicu stripova u pasicama tjedno, to bi čitateljima u najmanju ruku bilo zabavno – smatra Buntak.
Kaže da i dalje redovito čita novine, ipak je on generacija koja je stasala negdje između analognog i digitalnog doba. Pa iako je razvoj neminovan, pretpostavlja da za novine nema brige.
– One su danas u funkciji donošenja tema koje zahtijevaju neku širu analizu i objašnjavanje ili vizualni moment koji na drukčiji način poima stvarnost. Novine jednostavno daju drukčiji dojam i trebale bi biti lijepa kombinacija ozbiljnih tekstova, analiza najvažnijih informacija koje su se razvijale tijekom tjedna i nešto likovno-vizualnih prikaza koji prolaze kroz određene teme za sve generacije i onda nema bojazni – smatra Buntak.
Šteta što nije nadaren