Moderna galerija do 10. travnja ima izložbu antologijskih djela Ljube Babića (1890.-1974.), a jutros je počeo znanstveni simpozij na kojemu će svoje viđenje života i djela vrsnoga kulturnjaka dati 25 povjesničara umjetnosti. “Babić je, uz Isu Kršnjavija, obilježio svoje razdoblje. Obojica su bili intelektualci europskih razmjera, sveučilišni profesori, umjetnici, kritičari, sudionici kulturnih događaja. Ovaj skup širi temu Ljube Babića na to mnoštvo aktivnosti u kojima je sudjelovao tijekom 20. stoljeća, sve do svoje smrti 1974. godine. Ono što je zanimljivo na ovom našem skupu jest što se sa svojim izlaganjima pojavljuje 25 povjesničara umjetnosti svih generacija. Uz to što je Ljubo Babić zanimljiv mladim stručnjacima, na skupu su i kolege koji su jednim dijelom bili Babićevi suvremenici i živo pamte kakva je bila njegova uloga u formiranju toga našega kulturnoga prostora i nakon II. svjetskoga rata – rekla je uvodno Irena Kraševac.
O značaju Ljube Babića i sudjelovanju na Proljetnom salonu govorio je dr. Petar Prelog podsjetivši kako je na toj najvažnijoj izložbi u hrvatskoj umjetnosti drugog i trećeg desetljeća 20. stoljeća Babić bio izlagač, a oblikovao je i plakat izložbe te bio autor predgovora druge izložbe Proljetnoga salona. Istodobno, kad su stasali mlađi slikari predvođeni Milivojem Uzelcem i Vilkom Gecanom, on je odustao od izlaganja. Ljubo Babić razvijao je ideju o nužnosti "našega izraza" pa se nužno razišao sa svima koji su donosili biljege europske avangarde.
U prvom dijelu skupa sudjelovali su dr. Ivanka Reberski, Vinko Srhoj, Marijan Špoljar, Darja Radović-Mahečić i Lada Bošnjak-Velagić koja je analizirala izuzetan scenografski i kostimografski prinos Ljube Babića hrvatskom kazalištu.
