hrvatska spisateljica

Martina Vidaić dobila nagradu Europske unije za roman “Stjenice”

Goran Kovačić/Pixsell
02.05.2023.
u 10:37

“Stjenice” su zaokružen i lucidan prozni uradak koji stoji na čvrstim pripovjednim temeljima baveći se sudbinom zagrebačke arhitektice dalmatinskog podrijetla Gorane Hrabrov koju u životu prate, pojednostavljeno rečeno, nesreće

Nagrađivana hrvatska pjesnikinja Martina Vidaić u Leipzigu je doznala da je ovogodišnja dobitnica prestižne Europske nagrade za književnost. Osvojila ju je romanom “Stjenice” koji joj je 2021. godine objavila Naklada Ljevak. Njen uspjeh je to veći što je, zbog promjena pravila dodjeljivanja ove nagrade, Martina Vidaić jedina dobitnica te nagrade za 2022. godinu, dok je petero književnica i književnika dobilo specijalna priznanja.

Za ovu su godinu za nagradu nominirani bili autori iz trinaest zemalja članica europskog programa za kulturu Kreativna Europa, a priznanja su dobili Ag Apolloni s Kosova, Lisa Rauma iz Finske, Tõnis Tootsen iz Estonije, Hari N. Spanou s Cipra i Maud Simonnot iz Francuske. U žiriju je ove godine bio i poznati ukrajinski pisac Andrej Kurkov.

Martina Vidaić rođena je 1986. godine u Zadru. Profesorica je hrvatskog jezika i književnosti, a 2011. godine dobila je nagradu Goran za mlade pjesnike za knjigu “Era gmazova”. I njena druga zbirka poezije “Tamni čovjek Birger” ušla je u finale nagrade Janko Polić Kamov. Za zbirku poezije “Mehanika peluda” prije četiri je godine dobila nagradu Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu objavljenu u Hrvatskoj. Za zbirku “Trg, tržnica, nož” dobila je 2021. godine nagradu Janko Polić Kamov koju dodjeljuje Hrvatsko društvo pisaca. Roman “Stjenice”, koji je bio i u finalu nagrade Fric, drugi je njen roman. Prvi je bio “Anatomija štakora”, koji je također objavila Naklada Ljevak.

Romanom “Stjenice” Martina Vidaić uvrstila se u sam vrh hrvatske romaneskne produkcije 2021. i 2022. godine. “Stjenice” su zaokružen i lucidan prozni uradak koji stoji na čvrstim pripovjednim temeljima baveći se sudbinom zagrebačke arhitektice dalmatinskog podrijetla Gorane Hrabrov koju u životu prate, pojednostavljeno rečeno, nesreće. Iako ima sve uvjete za profesionalnu afirmaciju u više nego lukrativnom zanimanju, Gorana nije prilagodljiva te postaje prekomplicirana i svome partneru, arhitektu Igoru, koji dobro pliva u pragmatičnosti te na arhitekturu gleda kao na robu, a ne kao na umjetnost. Martina Vidaić svoju je priču o neprilagođenoj intelektualki ispričala i u trilerskom ključu, s puno iscizeliranih detalja, ponovno dokazujući svoj izniman literarni talent.

Europske nagrade za književnost ove su godine dodjeljivanje u Leipzigu, na sajmu knjiga koji je održan nakon višegodišnje koronske stanke. U fokusu sajma u Leipzigu ove je godine bila književno moćna Austrija, a veliko predstavljanje na sajmu knjiga u Frankfurtu, gdje će u listopadu biti zemlja gost, imala je i susjedna Slovenija. Kulturna politika Slovenije, barem na području književnosti, iznimno je ambiciozna i osviještena, pa je Slovenija svakako među najmanjim zemljama koje su se odvažile za partnerstvo s najvećim sajmom knjiga na svijetu. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije