„Hommage a Nasta Rojc“, naslov je izložbe koju su u četvrtak navečer u bečkoj palači Porcia otvorili ministrica kulture Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek i njezin austrijski kolega, savezni ministar za umjetnost, kulturu, Ustav i medije Republike Austrije Thomas Drozda, istaknuvši odlične i prijateljske odnose Hrvatske i Austrije, posebice na području kulture i umjetnosti.
„Ovo je velika potvrda prijateljstva između Hrvatske i Austrije i interesa hrvatske kulture da se, što je moguće bolje, predstavi u Austriji, a austrijski domaćini da nauče što više o Hrvatskoj“, rekla je ministrica Obuljen Koržinek, napomenuvši kako je i njen austrijski kolega bio istog mišljenja da su Hrvatska i Austrija u okviru EU pouzdani partneri koji surađuju i zajednički razvijaju projekte, te da će projekt Godine kulture Austrija-Hrvatska 2017. zasigurno biti dodatna potvrda prijateljstva, koje veže te dvije zemlje.
„Prije dolaska na izložbu imala sam bilateralne razgovore s austrijskim kolegom i složili smo se da ćemo zajednički ulagati upravo u razmjene mladih umjetnika, ali i u velike umjetničke projekte kako bi se prijateljstvo između naših dviju država i dalje produbljivalo“, rekla je novinarima hrvatska ministrica kulture.
Podsjetila je na obilježavanje 100 obljetnice raspada Austro-Ugarske monarhije sljedeće godine, kao „prigodu za podsjećanje i promišljanje što smo jedni drugima dali i što danas možemo dati kroz suvremeno stvaralaštvo“.
Vezano uz izložbu naglasila je kako joj je cilj pridonijeti popularizaciji hrvatske umjetnosti u Austriji te popularizaciji djela same umjetnice, te je da joj je iznimno drago da ju je mogla otvoriti.
„Ovom izložbom na neki način vratili smo Nastu Rojc ponovno u Beč gdje su njena umjetnička ishodišta i vjerujem da će ta zanimljiva priča o velikoj hrvatskoj slikarici privući austrijsku publiku i turiste, koji prolaze ovdje pokraj palače i izložbenog prostora“, zaključila je ministrica Obuljen Koržinek.
„Nastu Rojc vežu izuzetno snažne veze s gradom Bečom, gdje je studirala slikarstvo i kiparstvo, te s bečkom kulturnom scenom, što me posebno veseli“, rekao je austrijski ministar kulture Drozda, dodavši kako je izložba važan „slikarski doprinos Godini kulture Austrija-Hrvatska 2017“.
„Ona, bez sumnje spada u najznačajnije predstavnice hrvatskog slikarstva 20. stoljeća“, ustvrdio je. Istakao je da je potaknula osnivanje Kluba likovnih umjetnica 1928. godine, te da je bila „preteča moderne, kako po njenim radovima tako i po načinu življenja“. Zahvalio je svim hrvatskim institucijama i partnerima na suorganizaciji izložbe.
„Postavu ove retrospektivne izložbe čine 53 ponajbolja djela, većinom ulja na platnu, nastala od 1902. do 1949. godine proslavljene hrvatske slikarice, čiji su svjetonazori i ponašanje često bili protivni pravilima visokog građanskog društva, kojemu je nedvojbeno pripadala“, rekla je ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu Jasminka Poklečki Stošić, koja je kao autorica i kustosica izložbe provela posjetitelje kroz bogat i zanimljiv život Naste Rojc, opisavši ju kao izrazito naprednu i otvorenu osobu ispred svoga vremena.
„Slikaričin stvaralački opus, koji povezuje Zagreb i Beč, zaslužuje priznanje, i veseli me da će ga dobiti u Godini kulture Austrije i Hrvatske i to upravo u Beču, gradu u kojem je studirala i u koji se nakon povratka u Zagreb, nikada više nije vratila“, rekla je autorica izložbe. Osvrnuvši se na stvaralački opus Naste Rojc naglasila je kako je ova velika slikarica svojim nekonvencionalnim djelima ukazala kako se umjetnost ne smije dijeliti na mušku i žensku.
„Kako je poseban naglasak ovog projekta na ženskom stvaralaštvu, drago mi je da ćete u austrijskoj metropoli u razdoblju od gotovo mjesec dana moći razgledati izložbu ove velike hrvatske slikarice.
Njezin je doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti neupitan, a važno je istaknuti kako se je umjetnica osim u Zagrebu i Münchenu također školovala i u Beču, koji ima uspostavljenu prijateljsku suradnju s gradom Zagrebom još od 1994. godine, a koju smo kroz godine učvrstili i doveli do najviših razina“, rekao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Izrazio je zadovoljstvo da će Hrvatska i Austrija putem kulture i umjetnosti tijekom cijele Godine kulture, kao članice EU, zajednički težiti „sintezi tradicije i suvremenosti“, što će se, kako je dodao, odraziti i na uzajamni kulturni turizam.
Svi govornici iznijeli su pregršt pohvala autorici izložbe Jasminki Poklečki Stošić, koja je stručnim odabirom prigodom 130. obljetnice rođenja i 50. godišnjice smrti Naste Rojc upriličila između ostalih, i bečku izložbu.
Izložbi je bila nazočna i pomoćnica hrvatske ministrice kulture Iva Hraste Sočo, te hrvatska veleposlanica u Austriji Vesna Cvjetković , kao i njen zamjenik Branimir Lončar. Među brojnim visokim austrijskim dužnosnicima bio je i zastupnik Narodne stranke u austrijskom Parlamentu i predsjedavajući Parlamentarnog povjerenstva za odnose Austrije i Hrvatske Niki Berlaković.
Ova velika i zanimljiva izložba bit će otvorena do 27. travnja 2017.
Posebno mjesto u postavu rezervirano je za njen čuveni „Autoportret s konjem“.
Organizator izložbe je Umjetnički paviljon Zagreb u suradnji s Uredom saveznog austrijskog kancelara, Ministarstvom kulture RH, Gradom Zagrebom i hrvatskim Veleposlanstvom u Austriji.
Nasta Rojc rođena je u Bjelovaru 1883. godine. Od 1902. do 1904. studira u Beču slikarstvo na Kunstschule für Frauen und Mädchen.
1907. se upisuje na Frauen Academie u Münchenu.Već 1908. ponovno se vraća u Beču, u klasu kiparskog modeliranja, te je do 1912. na umjetničkoj školi u Beču. Godine 1913. priređuje prvu samostalnu izložbu u Salonu Ullrich u Zagrebu, a 1926. u Gieves Art Gallery u Londonu.
Od 1927 do 1929. surađuje s Women`s International Art Club iz Londona. U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 1928. priređuje prvu izložbu. Od 1930- do 1938. sudjeluje na brojnim skupnim izložbama, među ostalima i na izložbi Kollektiv Austellung Kroatische Frauenkunst u Beču, gdje izlaže 59 slika, a 1938. priređuje samostalnu izložbu u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. 1964. godine umire u Zagrebu.
>> Čuvamo rukopis Naste Rojc koji otkriva sve njezine intimne tajne
>> Ovacije Bečana virtuoznim Zagrebačkim filharmoničarima, Lisi Smirnovoj i maestru Muhai Tangu
Svi ovi skupovi snobova koji slave sami sebe a trebali bi predstavljat kulturu Hrvata su poput komentara kojih nema jer kako je reko Krleza boze sacuvaj me hrvatske kulture i srpskog junastva.Hrvatski kulturni primitivizam je odraz psihe obicnog covjeka zato im vrhunac mokrenje u Bandiceve fontane perfomans koji da ga izvela ona crnogorka koja fura titovke bio bi vrhunac na ovim balkaskim prostorima.Kultura koja se svela na Kusturicu i njegove seanse nasilja lokanja psovanja i sad ova izlozba u reziji ove velike hrvatice je degutantnost mometa koja ostaje u sjecanju onih kojima kultura zderanje ,riganje,preseravanje i prije svega politika.Kulturom se treba narod ponosit a ne da ispod napisanog teksta ili medijskih nastupa ostane praznina rupa bez kometara.Dokaz da smo antikulturna nacija ogranicena i iskompleksirana koja tesko moze naprijed