Kulturne veze Hrvatske i Japana svakim su danom sve bolje, a hrvatska knjiga svakako je jedan od izvoznih proizvoda u tu daleku zemlju. S obzirom na to da su krepost, dobrota, radišnost, uljudba, poštenje, ljubav i ljepota one vrijednosti koje se najviše cijene u civiliziranim sredinama, nije nikakvo čudo što su djela hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić među onima koji u Japanu nailaze na izuzetan prijem kod čitatelja. Od prošloga tjedna u japanskim se knjižarama mogu nabaviti i “Priče iz davnine” naše nesuđene nobelovke te “Zagonetni dječak” Ivana Kušana. Oba su izdanja tiskana u nakladi od tri tisuće primjeraka.
Čitanje zdesna nalijevo
Profesorica iz Tokija Ikuko Yamamoto prvo je u svojoj zemlji objavila “Čudnovate zgode šegrta Hlapića” koje su doživjele već četiri izdanja, a sada su na red došle i “Priče iz davnine”, koje je tiskala izdavačka kuća Fusambo International. Samo četiri dana nakon izlaska iz tiskare, promociju je u Tokiju priredio hrvatski veleposlanik Drago Štambuk, koji je prevoditeljici bio velika podrška u težnji da se hrvatska djela objave u Japanu. Prevoditeljica Ikuko Yamamoto doputovala je u Zagreb s “friškim” knjigama na finom papiru, koje se, podsjetimo, čitaju zdesna nalijevo. Došla je uime izdavača potpisati autorski ugovor za “Zagonetnog dječaka” s književnikom Ivanom Kušanom i ilustratoricom Vjerom Lalin, čije je crteže nekadašnja Mladost objavila uz njegovu priču. A sjajne ilustracije za Šumu Striborovu, Malika Tintilinića i domaće koji skakuću oko vatre, Regoča i Kosjenku i sva ona draga bića oslikala je japanska umjetnica koja nikad nije bila u Hrvatskoj. Ali je zato Hrvatsku 2002. godine upoznala bivša japanska princeza Sayako. Ona je lijepe dojmove prenijela svojoj školskoj kolegici, čija je majka Kikko Sakamoto sada direktorica izdavačke kuće Fusambo International. Tako je u hrvatsko-japanskoj izdavačkoj vezi ponešto pomogla i carska obitelj.
Što je sljedeći prijevod?
– U Hrvatsku sam prvi put došla turistički. Željela sam doznati nešto više o vašoj zemlji, naučiti jezik. Učila sam hrvatski preko vaše književnosti. Bajke imaju mnogo sličnosti s japanskom tradicijom i etičkim vrijednostima – navodi Ikuko Yamamoto, koja još bira novo djelo za prevođenje.