Dugogodišnji san kolekcionara Mladena Novakovića korak je bliže ostvarenju: jučer je potvrđeno da je gradonačelnik Milan Bandić prihvatio ideju o osnivanju centralnog mjesta očuvanja, valorizacije i popularizacije hrvatskog stripa u našem glavnom gradu.
- Zagreb će u dogledno vrijeme dobiti Kuću stripa. Kuća stripa funkcionirat će kao i Kuća arhitekture, stvaranje koje je inicirao i realizirao uz pomoć Grada Zagreba arh. Andrija Rusan - stoji u priopćenju Grada Zagreba.
Spašeni od propasti
Podsjetimo, Mladen Novaković od propadanja je spasio tisuće originala velikana hrvatskog stripa poput Maurovića, Neugebauera, Radilovića i Bekera. U nedostatku prikladnog muzejskog prostora, u svojem domu trenutačno čuva oko osam tisuća strip-tabli. Dio njih ranije povlačio se po podrumima i tavanima, im je potrebna i restauracija. Kroz izdanja udruge Strip Forum i Strip reviju Večernjeg lista, Novaković je dio svoje kolekcije podijelio s čitalačkom publikom, no brojna djela i dalje čekaju priliku da zasjaju pred ljubiteljima stripa. Na ideju o muzeju stripa došao je još davno, s pokojnim Darkom Glavanom. U međuvremenu su i afirmirani galerijski prostori poput Klovićevih dvora, koji su ugostili izložbu Milana Trenca i retrospektivu Andrije Maurovića, prepoznali vrijednost hrvatskoga stripa, no specijalizirani muzej do danas nije utemeljen.
– Gradonačelnik je zaista s oduševljenjem prihvatio našu ideju. Oni sada moraju osigurati prostor, a mi ekipu koja će sve provesti u djelo. Zatražili smo prostor u centru grada, u blizini drugih značajnih kulturnih institucija. On mora biti veći od 800 kvadrata, kako bismo mogli napraviti pravi multifunkcionalni prostor koji bi omogućio izložbe, radionice, filmske projekcije i niz drugih sadržaja, ali i, recimo, muzej Andrije Maurovića – najavio nam je Mladen Novaković.
Akademci i branitelji
Nada se, kaže, da će mu se pridružiti i drugi kolekcionari, a kao buduće korisnike vidi što širu populaciju: od akademske zajednice i učenika do branitelja i osoba s posebnim potrebama.
S lijeve strane u rukama originalna tabla Stanka Bešlića a s desne Paul Gillona. Valjda je koncepcija od šunda do visoke umjetnosti?