“Od sada pa nadalje, Burgtheater se više neće shvaćati samo kao nacionalno kazalište koje govori samo jednim jezikom i sluša samo na jedno uho”, izjavio je austrijski redatelj slovenskih korijena Martin Kušej predstavljajući novu uzbudljivu sezonu te najvažnije bečke kazališne kuće kojoj je stao na čelo.
Njeguje se višejezičnost
Za novu sezonu najavio je nove redateljske rukopise, višejezičnost i temeljito izmijenjen glumački ansambl. Kušej u teatar smješten na samom Ringu, nasuprot bečke monumentalne Gradske vijećnice dovodi čak tridesetak novih glumaca, a neki su od njih iz Islanda, Izraela, Mađarske...
Među imenima koja će dobiti priliku raditi u prostorima Burgtheatera (ta velika kuća s oko 560 zaposlenih ima nekoliko scena) je i hrvatski redatelj Oliver Frljić koji će u siječnju u Kasinu režirati “Die Hamletmaschine” Heinera Mullera. U autorskoj ekipi potpisana je i kostimografkinja Sandra Dekanić. No, od siječnja do ožujka sljedeće godine u Kasinu će hrvatski filozof Srećko Horvat i Frljić zajedno voditi literarno-filmski program u kojem će se raspravljati o budućnosti Europe, ali i svojevrsnom rušenju europskog koncepta o velikoj jedinstvenoj državi, demokraciji u 21. stoljeću, kapitalizmu, europskoj prošlosti i o tome što slijedi nakon nacionalnih država te kako je Beč postao drugi po veličini “jugoslavenski” grad. Taj multidisciplinarni program nazvan je “Die Europamaschine” jer se nadovezuje na Frljićevu predstavu “Die Hamletmaschine”. Frljića se najavljuje kao suvremenog redatelja čije predstave skandaliziraju europsko kazalište, ali i redatelja kojeg bečka publika poznaje po gostovanjima njegovih predstava na najvećem bečkom kazališnom festivalu
Već najesen će u Vestibulu njemačku praizvedbu imati tekst poznatog i nagrađivanog hrvatskog dramatičara (a odnedavno i romanopisca) Dine Pešuta “(Pret)posljednja panda ili statika”. Riječ je o drami koja je dobila prvu nagradu Marin Držić Ministarstva kulture te je praizvedena 2015. godine u Zagrebačkom kazalištu mladih pod režijskom paskom Saže Božića. Tekst je za bečku premijeru s hrvatskog na njemački prevela Alida Bremer, a redatelj je Nicolaus Charaux. U najavi ove premijere stoji podatak da je 115.000 ljudi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Kosova početkom devedesetih našlo izbjegličko utočište u Austriji, te da je od tog broja čak 60.000 ljudi u Austriji našlo novu domovinu.
Krleža - dio austrijske kulture
Među redateljima koje je Kušej pozvao na suradnju u programima Burgtheatera je i najuglednija slovenska redateljica Mateja Koležnik, koja je radila i u Hrvatskoj gdje je i nagrađivana.
Hrvatskoj javnosti Kušej je poznat i po režiji tri objedinjene drame Miroslava Krleže, i to “Gospoda Glembajevi”, “Galicija” i “U agoniji”. Producenti te predstave koja je rađena za Bečke svečane tjedne 2013. godine bio je i münchenski Residenztheater koji je Kušej godinama uspješno vodio. Za Krležu je Kušej rekao da je dio i austrijske kulture te iznimno važan pisac.
Pa tog Martina Kuseja su otjerali iz Slovenije.Taj je iz istog tora kao i Frljic. Samo se vukovi cekaju.