Razgovor s autorom vodili su putem Zooma umjetnički voditelj FEKP-a Roman Simić i Tomislav Brlek s Katedre za opću povijest književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Simić je uvodno istaknuo kako je riječ o jednome od najvećih suvremenih, ne samo američkih, već i svjetskih književnika. U svojim se knjigama Auster bavi temama sudbine, samoće, nasljeđa, identitetske potrage za sobom, dok se s druge strane nalazi poriv da se otisne i dotakne, da se dođe do drugog ljudskog bića, a time i do samoga sebe, rekao je Simić.
Stoga je upravo on savršen odabir za otvorenje festivala čije se ovogodišnje izdanje bavi motivima samoće i izolacije kroz središnju temu "Otoci", dodao je.
Auster je kazao kako njegov odnos prema svijetu najbolje ilustrira rečenica "svijet je u mojoj glavi, a moje tijelo je u svijetu". "Smatram da sve proizlazi iz te premise, ona mi se čini dobrom definicijom dualnosti koju svi mi živimo od trenutka kad postanemo svjesna bića pa sve dok ne umremo.
Njegove knjige, kako je istaknuo, uvijek dolaze iz nekog mjesta iznutra, "kao osjećaj, impuls, nešto što počinje kipjeti u meni". "Pisanje tada za mene postaje nužnost. Pretpostavljam da, kad bih znao objasniti zašto nešto za mene postaje nužnost, tada to više ne bi bila nužnost", rekao je.
Paul Auster (1947.) napisao je dosad 18 knjiga. Proslavio se "Newyorškom trilogijom", ciklusom triju slabije povezanih (anti)detektivskih romana koji čine naslovi "Stakleni grad" (1985.), "Duhovi" (1986.) i "Zaključana soba" (1986.). Objavio je i knjigu odabrane korespondencije s J.M. Coetzeejem, te četiri knjige poezije, a pisao je i knjige ogleda te scenarije, od kojih se ističe onaj za kultni film "Dim" (1995.) Waynea Wanga.
Pisac je istaknuo kako je oduvijek znao da želi pisati romane, ali je ipak, još od svojih tinejdžerskih godina, pisao i poeziju i prozu. Nakon studija na sveučilištu Columbia u New Yorku živio je u Parizu, gdje je radio kao prevoditelj s francuskog, što mu je pomoglo u proznom sazrijevanju, rekao je. U svojim se djelima, među ostalim, bavi traganjem za identitetom i novim mogućnostima književnog oblikovanja, pitanjem sebstva i pisanja o sebi.
"Ritam je u umjetnosti ključan. Ako uvijek imate isti ritam, postat ćete zamorni. Stvarati umjetnost znači neprekidno se suočavati s neuspjehom. Radiš dalje kako bi bio bolji", istaknuo je.
Austerova posljednja do sada objavljena knjiga je "4321" (2017.), jedna, kako je rekao Tomislav Brlek, "kubistička autobiografija", rekonstrukcija života na prvi pogled jako različita od svih njegovih prethodnih knjiga, na čijoj se svakoj stranici prepoznaje "onaj Paul Auster kojega znamo iz ranijih knjiga".
Udaljavanje od poznatog obrasca Auster je objasnio time što je ova knjiga, za razliku od svih prethodnih, koje su mu dolazile "u organskom obliku" te bi se njihova forma iskristalizirala kao rezultat materijala, nastala kao rezultat ideje o formi: palo mu je na pamet da napiše knjigu o četiri varijacije istoga života.
Auster je posvjedočio da za tu knjigu nije pisao ni bilješke, već samo spisao i pisao, te da je će mu trebati otprilike sedam godina ali je pisao sedam dana u tjednu i napisao knjigu u 3,5 godine", napomenuo je Auster.
Kad ju je počeo pisati imao je 66 godina, i čitav je proces bio, kako je rekao, sličan trčanju brzog maratona.
U svojem prvom susretu s hrvatskom čitateljskom publikom, Auster se dotaknuo i tema američke politike, bivšeg predsjednika Donalda Trumpa čiji je dolazak na vlast, kako je rekao, uništio sav optimizam izazvan odabirom njegova prethodnika Baracka Obame, kao i niza drugih aktualnih tema, upozorivši na snažno jačanje političke desnice i obnovu fašizma.
Također je otkrio da je upravo dovršio svoju najnoviju knjigu u kojoj se bavi Stephenom Craneom, američkim piscem koji je umro 1900. kad je imao samo 28 godina i bio, po njegovim riječima, čovjek daleko ispred svoga vremena, čija briljantnost nikada nije u potpunosti shvaćena.
Ulomke iz romana Paula Austera čitao je glumac Vilim Matula.
Zanimljivo, gošće atraktivnog festivalskog online programa nazvanog FEKP digital bit će i jedna bivša i jedna sadašnja Austerova supruga.
Ona bivša je Lydia Davis, čuvena i inovativna autorica kratkih priča, ali i prevoditeljica i autorica tek jednog romana, koja će zatvoriti festival 11. lipnja u Vintage Industrial baru u Savskoj ulici u Zagrebu, i to razgovorom koji će voditi Lana Bastašić i Luiza Bouharaoua. Lydia Davis dobitnica je ugledne nagrade Man Booker International, ali i brojnih drugih literarnih nagrada te književna pedagoginja i prevoditeljica. Na hrvatski su prevedene dvije knjige Lydie Davis, i to “Ne mogu i neću” i “Kraj priče”. U razgovoru za Večernji list Lydia Davis je poručila da će, kao aktivna i osviještena ekologinja, u Hrvatsku doputovati tek onda kada izmisle električne avione (nadajmo se da mladi Rimac tako nešto ima u planu).
U programu FEKP digital gostuje i sadašnja Austerova supruga Siri Hustvedt, a tu je i Lorrie Moore. Siri Hustvedt autorica je sedam romana, jedne zbirke poezije i dviju knjiga eseja, a objavljivala je i nefikcijsku prozu. Na hrvatskom su objavljeni njezini romani “Zavezanih očiju”, “Što sam volio” i “Ljeto bez muškarca”. S njom će 8. lipnja u Frakturinoj knjižari putem Zooma razgovarati Anda Bukvić i Ivana Rogar, između ostaloga i o feminizmu. S Lorrie Moore će također u Frakturinoj knjižari uz pomoć digitalne tehnologije razgovarati Luiza Bouharaoua i Ivana Rogar.
Kako je tema ovogodišnjeg festivala posvećena otocima, i onim stvarnim i onim metaforičkim, iznjedrenim u koronskoj kuhinji, dio festivala će se održati i na Hvaru i Visu. O kratkoj priči će na te dvije lokacije govoriti brojni domaći pisci, ali i gost iz Slovenije dobro poznat hrvatskim čitateljima Andrej Blatnik. U Komiži i na Maloj Travni će tako uz Blatnika nastupiti Renato Baretić, Ivica Ivanišević, Tanja Mravak, Korana Serdarević, Katarina Brajdić, Ivan Jozić, Zoran Ferić, Miroslav Mićanović, Robert Mlinarec, Sven Popović i nezaobilazni viški domaćin Senko Karuza. Otočki programi uključuju i razgovore i čitanja s djecom i mladima u knjižnicama i školama, a sva će čitanja, osim onog u Maloj Travni, biti streamana te će se moći pratiti na YouTube kanalu FEKP-a.
Na hvarskom dijelu festivala nastupit će i dvije hvarske autorice, i to Lara Stojanović i Zorka Bibić, te Marinko Koščec, Olja Savičević Ivančević, Jurica Pavičić, Kristian Novak, uz već spomenute Blatnika i Karuzu.
I zagrebački program ima svoje adute, a to su Mirjana Dugandžija, Jadranka Pintarić i Edo Popović koji će nastupiti 9. lipnja u Booksi uz moderaciju Tomislava Augustinčića. Dan poslije će u Frakturinoj knjižari Lana Bastašić predstaviti zbirku priča “Mliječni zubi”, a u petak će u Booksi održati i radionicu kratke priče. Rođena u Zagrebu, Lana Bastašić objavila je tri zbirke kratkih priča, jednu poezije i jednu knjigu za djecu. Njezin prvi roman “Uhvati zeca” dobio je Nagradu Europske unije za književnost i ušao u najuži izbor za NIN-ovu nagradu 2019., a preveden je na trinaest jezika. Jedna je od osnivača škole književnosti Bloom u Barceloni i katalonskog književnog časopisa Carn de cap. Dobitnica je prestižne šestomjesečne rezidencije Literaturhausa u Zürichu.
Kao šlag na torti jubilarnog 20. festivalskog izdanja, u petak u Vintage Industrial Baru u Zagrebu koncert će izvesti nagrađivani slovenski glumac i glazbenik Janez Škof koji se osobito bavi poezijom Dane Zajca.
