Doba kad su hrvatski građani slušali kod kuće prve radijske vijesti, kad se moglo otići u klubove otplesati charleston, poslušati jazz, kad su se pojavili gramofoni i vinilne ploče koje su se davnih 20-ih proizvodile u Hrvatskoj, bit će nam približeno na izložbi “Art déco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata” koja se otvara 26. siječnja u Muzeju za umjetnost i obrt. Koncepciju izložbe potpisuju dr. Jasna Galjer, Miroslav Gašparović i Anđelka Galić, a vizualno oblikovanje dizajner Ranko Novak.
Obvezne plesne cipele
Bilo je to vrijeme kad su se Zagrepčani fotografirali kod Tonke, kad je žensku mladenačku i mušku modu propagirala revija Svijet, kad su dame obvezno imale plesne cipele i elegantne šešire, kad su arhitekti uređivali vrhunske interijere i natjecali se tko će oblikovati udobniju fotelju – sve to su tek naglasci iz široke teme o međuratnoj umjetnosti i visokom stilu života u prošlom stoljeću. Više od 700 eksponata, od namještaja, stakla, slikarstva, kiparstva, do tekstila, plakata i predmeta među kojima je i jedan stvarni automobil, postavljenih u prizemlju zagrebačkoga Muzeja za umjetnost i obrt, pričat će priču o međuratnom duhu vremena koji je tijekom 20-ih i 30-ih prošloga stoljeća obilježio ponajviše hrvatske gradove.
– Tijekom pripremanja izložbe “Art déco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata” otkrilo se da su u Narodnom muzeju u Beogradu sačuvane dvije velebne karijatide kipara Frana Kršinića. Karijatide su zadnji put bile izložene 1929. godine u Barceloni koja je bila svojevrstan apogej art decou i širenju specifičnoga dekorativnoga stilskog izričaja. Prije toga su karijatide bile na “Exposition Internationale des Arts décoratifs” u Parizu 1925. godine, dakle one izložbe koja je po svom nazivu ishodište za ovu našu u MUO – kaže Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO-a uime brojnoga autorskoga tima izložbe za koju je uvodni kontekst dao dr. Viktor Žmegač. Pojam art déco izražava novu dekorativnu umjetnost. Nakon živahne secesije koja je svima poznata kao jedan od zadnjih stilova u umjetnosti, dekorativni elementi nisu sasvim potisnuti nakon 20-ih godina.
Nova dekorativnost
– Za razliku od avangardi koje su prepune manifesta, protesta, pokušaja novoga viđenja svijeta, art déco nastaje kao amalgam novih događanja kojima je zajednička svojevrsna stilizacija u dekorativnom pravcu. Inače, sam termin izvodi se iz naziva pariške izložbe 1925. godine. Nakana naše izložbe u MUO jest da iz tog rakursa promotri taj širok spektar događanja u hrvatskoj umjetnosti i kulturi između dva rata.
Dobro su obrađeni “paralelni izričaji” primjerice u slikarstvu kao što je kubizam, kubokonstruktivizam, ekspresionizam i ostali. Mi dajemo jedan drukčiji, novi pogled na zbivanja toga razdoblja, a ovako obuhvatno to dosad nije napravljeno. Kao naziv pojavljuje se art déco od kasnih 60-ih godina, no ni taj izraz nije se zapravo udomaćio – kaže ravnatelj Miroslav Gašparović.
A u Muzeju za umjetnost i obrt traju ovih dana zadnje pripreme za izložbu koja će predstaviti jedan novi pogled na kulturu, umjetnost i duh vremena, a trajat će sve do konca travnja.
Obavezno pogledati!