Veliki hrvatski slika, istaknuti grafičar i dizajner Ivan Picelj preminuo je u snu u 87. godini, potvrđeno je iz Muzeja suvremene umjetnosti. Rođen je 1924. godine u Okučanima, a slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Svoju prvu samostalnu izložbu organizirao je 1952. i od tada sudjeluje na brojnim samostalnim i skupnim izložbama širom svijeta. Jedan je od osnivača proslavljene grupe EXAT-51 i Studija za industrijsko oblikovanje (SIO). Picelj je 1955. u Zagrebu organizirao prvu izložbu industrijskog dizajna! Razvio je specifičan, apersonalni smjer geometrijske apstrakcije u hrvatskom slikarstvu po kojem ćemo ga pamtiti.
Volio je Pariz kao dom
Gospodin kojega su mnogi zvali Žan, što je bilo njegovo drugo ime koje su mu nadjenuli kolege poslije boravka u Parizu, gradu koji je doživljavao kao svoj drugi dom, još donedavno je bio prisutan na izložbama, uvijek decentan i sa svojim nezaboravnim smiješkom. Prije šest godina, kad je u Galeriji Klovićevi dvori održana njegova velika izložba, rekao je kako to nije retrospektiva jer on još uvijek stvara. A u svom je plodnom životu napravio doista impresivan opus, od grupe Exat 51, preko Novih tendencija 60-ih godina i apstrakcije koje je u njegovoj interpretaciji uvijek imala autorski rukopis.
Ivan Picelj u svojoj umjetničkoj karijeri bio je poznatiji u svijetu, osobito u Francuskoj i Njemačkoj, ali i u SAD-u. Samostalno je izlagao u Londonu, Chicagu, New Yorku, Rotterdamu, Veneciji, Padovi, Ulmu, Augsburgu i ostalim gradovima svijeta. Surađivao je od 1959. godine s Galerijom Denise René, galeristicom koja je dolazila čak i u Zagreb na njegove izložbe. U Zagrebu je imao tek nekoliko samostalnih izložbi, među kojima je zabilježena ona prva 1962., potom izložba instalacija 1966. u Galerijama grada Zagreba, potom 2001. godine u Kabinetu grafike HAZU, kad je predstavio crteže, te najveća izložba izabranih djela iz svih faza stvaralaštva održana 2005. u Klovićevim dvorima. Kao kreativni grafičar apstraktnoga usmjerenja Picelj je bio kućni autor za oblikovanje plakata u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, koji je neke od tih antologijskih plakata uvrstio i u stalni postav.
Srnec, Kalina, Vaništa...
Iako se mnogima činilo da znamo sve o njemu, ima uvijek “sivih rupa” i malo informacija o njegovim instalacijama i reljefima nastalim 60-ih godina u njegovoj konstruktivističkoj fazi kad je izrađivao objekte od metala, pleksiglasa, drva i televizijskih antena. Ivan Picelj upisao je Akademiju likovnih umjetnosti usred rata 1943., a tamo je bio zajedno na godini s Ivanom Kožarićem, Josipom Vaništom, Ivo Kalinom i Aleksandrom Srnecom. Ivan Picelj rodio se 1924. godine u Okučanima, a njegov opus, koji se razvijao tijekom više od šest desetljeća, ostavit će nam sjećanje na geometrijsku apstrakciju. Prošle je godine u sklopu Mediteranskoga kiparskoga simpozija izgrađena Piceljeva dionica Bijele ceste u Parku skulptura Dubrova kod Labina.
Više o smrti Ivana Picelja čitajte uskoro na vecernji.hr-u i u sutrašnjem izdanju novina.
jedan picelj vrijedi vise nego svo smece u ministarstvu kulture.