Jedna od najazapaženijih knjiga na beogradskom sajmu knjiga koji upravo traje je romansirana biografija Diane Budisavljević “Dijanina lista” austrijskog književnika i publicista Wilhelma Kuehsa, koju je objavio Samizdat B92.
Knjiga je popraćena predgovorom povjesničara Milana Koljanina, koji hvali rad austrijskog pisca i ističe da je uspio donijeti atmosferu masovnih progona i smrti te da je Kuehs “nedvosmisleno pokazao da je masovno umiranje srpske djece u logorima bilo dio planiranog uništenja hrvatskog srpskog naroda u ustaškoj državi”, ali i da “nije umanjivao ni odgovornost njemačke vojske i njenih komandanata za ustaške zločine”.
U razgovorima za beogradski tisak Kuehs ističe da je svoj roman temeljio na dnevniku Diane Budisavljević koji je u dijelovima prisutan na internetu. Rekao je da je 2015. godine razgovarao s Dijaninom unukom Silvijom Szabo u Innsbrucku (gdje je Diana Budisavljević rođena Obexer i pokopana) te da ga je ona uvjeravala da će mu poslati kopiju originalnog dnevnika, ali da je on od nje ipak dobio cenzuriranu i fragmentarnu verziju.
Stoga se morao poslužiti i drugim povijesnim izvorima, ali oni su često bili nepouzdani jer su neki pisani s krajnje nacionalističkih, a drugi s primjerice, komunističkih poriva. Kuehs ističe da se najviše divi hrabrosti Diane Budisavljević koja je osobno došla u koncentracijski logor Jasenovac, gdje se susrela s Maksom Luburićem, te da je u roku od samo dva dana iz Jasenovca izvela više od tisuću mališana i tako im spasila život.
No, priznaje da je ona sjedila na dva stolca jer je za vrijeme rata surađivala sa svima kako bi mogla raditi dobra djela. Kuehs također misli da objavom ovog romana može pomoći boljim odnosima između hrvatskog i srpskog naroda jer u romanu piše i o tome kako su Hrvati koji su uglavnom katoličke vjeroispovijesti spašavali srpsku djecu. Kuehs je do sada objavio dva kriminalistička romana, a prije dvadesetak godina bilo je lektor na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Na svojem Facebook profilu žestoko se protivi beatifikaciji kardinala Alojzija Stepinca, a istupa i protiv komemoracije na Bleiburškom polju. U razgovoru za srpske medije ipak je izjavio da do logora u Jasenovcu vjerojatno ne bi ni došlo da Hrvatsku nisu okupirali nacisti.
Priče o nacistima, ustašama i partizanima često zamagljuju pravu snagu Dianine akcije, smatra redateljica Dana Budisavljević koja upravo snima igrano-dokumentarni film “Aktion DB” temeljen na Dianinom dnevniku i istraživanju o njezinim suradnicima.
Rođena u uglednoj insbruškoj obitelji Obexer, Diana se nakon udaje za zagrebačkog doktora Julija Budisavljevića doselila u Zagreb, te ujesen 1941. godine počela pomagati pravoslavnim ženama i djeci zatočenima u logoru Loborgrad. Tu započinje filmska priča o kućanici i baki koja se, polazeći sa stajališta da njen život nije vredniji od života nedužno proganjanih, upustila u riskantni pothvat uvjeravanja vlasti da djeci nije mjesto u logoru. U Akciji D.B., kako ju je nazivala, spašeno je više od 10 000 djece, ali je zbog povijesnih preokreta njezina priča dugo bila neispričana.
- Dianin dnevnik je zanimljiv jer ona ne pripada ni jednoj strani, ne bavi se interpretacijom povijesnih sila, samo je koncentrirana na spašavanje djece. Iz njenih zapisa, međutim, izvire šira priča o jednom hrabrom, građanskom Zagrebu koji je otvorio vrata svojih domova za djecu spašenu iz logora. Zagrepčani su na svojim leđima iznijeli možda najveću akciju spašavanja djece u čitavom Drugom svjetskom ratu. To je vrsta nacionalne povijesti na koju možemo biti ponosni - govori redateljica, dodajući da je svjesna da je zbog dramatičnog povijesnog konteksta u kojem se Dianina akcija odvijala njena priča može biti podložna i različitim pokušajima manipulacije i da je tema i dalje vrlo osjetljiva.
U filmu Dane Budisavljević, koji bi premijeru trebao imati krajem 2018. godine, glavnu ulogu igra Alma Prica, njenog supruga tumači slovenski glumac Igor Samobor, a tu su i druga poznata glumačka imena poput Ermina Brava, Arete Ćurković, Krešimira Mikića, Ozrena Grabarića, Mirjane Karanović, Vilima Matule...
- Planiramo ukupno 25 dana snimanja igranih dijelova filma, a potom još moramo dosnimiti neke dokumentarne segmente. U filmu se prije svega koncentriramo na sudbinu jedne žene koja je, oslanjajući se na vlastite resurse i svoje sugrađane, tiho mijenjala povijest - zaključuje Dana Budisavljević.
"Kuehs također misli da objavom ovog romana može pomoći boljim odnosima između hrvatskog i srpskog naroda". Kuehs jako dobro zna da pisanje o mitomanskim povijesnim krivotvorinama samo produbljuje jaz među nacijama. Kuehs će tako pisati o tobožnjim tisućama pobijene djece, a onda će neki drugi Kuehs reći da je ZDS stari hrvatski pozdrav da bi onda neki treći Kuehs ocijenio da su Hrvati fašistoidni jer kliču ZDS. A onda će se na tog trećeg Kuehsa pozvati Aleksandar Vučić, čovjek koji je huškao u Glini a onda uredno dolazio u posjetu Josipoviću i Kolindi a da niti jedno od njih dvoje prstom nije mrdnulo. To je žalosna stvarnost.