Netflix, HBO, Amazon, Disney Plus… inozemne streaming platforme u velikoj su ekspanziji pa ih sve više posluje i u Hrvatskoj. Našim gledateljima to omogućava legalno i brzo gledanje najatraktivnijeg sadržaja, bilo da se radi o filmovima, serijama, snimkama koncerata ili stand-up nastupima najvećih svjetskih zvijezda.
Nova prilika za Hrvatsku
Gledatelji pritom ne ovise o televizijskom rasporedu ili slobodnom vremenu. U digitalnim videotekama novoga doba omiljena serija dostupna je kad god, klikom na gumb, bez prekida za reklame ili čekanja na idući nastavak. Sjajan je to novi svijet, ali donedavno je imao i manu: kao i mnoga kina i klasične TV postaje, bio je usmjeren uglavnom na američki mainstream. Tome je sada došao kraj jer korisnicima se na streaming platformama nudi sve više kvalitetnog europskog programa kao što su njemačka hit-serija “Dark” ili španjolska “La casa de papel”. Takva promjena posljedica je snažnog i upornog lobiranja europskih producenata od koje su u konačnici profitirali gledatelji. Prilagodbom europske Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, američki streaming kanali poput Netflixa sada su prisiljeni u svoje kataloge uključiti najmanje trideset posto europskog sadržaja ako žele poslovati na starom kontinentu. U Hrvatskoj bi se za to trebao pobrinuti i Zakon o elektroničkim medijima. Kako to izgleda u praksi, pitali smo najavljene goste panel-diskusije “Streaming wars” koja će se održati danas u Rovinju, u sklopu Weekend Media Festivala.
– Procjenjuje se da će se rast potražnje za kvalitetnim sadržajima na streaming platformama nastaviti do daljnjega. Međutim, Hrvatska, kao ni mnoge europske zemlje, još nije stvorila adekvatne preduvjete da iskoristimo tu priliku. Naši producenti i nakladnici moraju se ozbiljno angažirati ako žele opstati jer lako bi se moglo dogoditi da američki servisi poput Netflixa svoju obaveznu kvotu europskog sadržaja nabrzinu namire filmovima i serijama iz nekoliko većih europskih zemalja – upozorio je Chris Marcich, ravnatelj HAVC-a koji se u suradnji s Ministarstvom kulture zalaže za veći udio hrvatskog sadržaja na stranim streaming platformama. U tome on može biti lobist i posrednik, ali ključna je uloga hrvatskih producenata i nakladnika koji imaju prava na filmove i serije koje bi mogli, primjerice, prodati Netflixu.
U ponudi inozemnih streaming servisa, trenutačno su hrvatske serije “Počivali u miru”, “Čuvar dvorca” i “Novine” te filmovi “Ti mene nosiš” i “Zvizdan”. Među najagilnijim producentima koji su prepoznali prilike koje se otvaranju širenjem američkih streaming platformi na europsko tržište bio je Nebojša Taraba iz produkcije Drugi plan, koji je prvo uspio prodati “Novine” Netflixu, a potom je za HBO producirao “Uspjeh”.
– Netflix ima 150 milijuna pretplatnika, doseže gotovo pola milijarde gledatelja u 190 zemalja svijeta i možemo pretpostaviti da je “Novine” vidjelo jako puno ljudi. Imamo sjajan feedback na našim društvenim mrežama od korisnika diljem svijeta, jako puno preporuka i dobrih recenzija objavljenih u uglednim svjetskim novinama, a osobito dobro stojimo u zemljama Južne Amerike, u prvom redu Meksiku, Brazilu, Argentini i Čileu, što nas jako veseli – kaže Taraba objašnjavajući kako streaming platforme ne objavljuju konkretne podatke o gledanosti pojedinih serija, pa čak ni producentima od kojih su otkupili prikazivačka prava. Oni se, naime, financiraju od korisničkih pretplata, zbog čega im je u interesu imati širok katalog proizvoda za najrazličitije profile gledatelja umjesto da ulože svoj novac u nekoliko serija koje bi rušile rekorde gledanosti, ali bi se i brzo “potrošile”. To je potpuna promjena u odnosu na modele poslovanja klasičnih TV kanala kojima je gledanost sve jer utječe na cijenu oglasnog prostora.
Unosne reklame nekoć su bile ključni izvor prihoda na televizijama, a na streaming platformama one gube svaki smisao jer pretplatnici plaćaju paket, a ne pojedine hit-serije čija bi se minutaža mogla prodavati oglašivačima. To producente stavlja u mnogo ugodniji položaj jer se mogu fokusirati na proizvodnju kvalitetnog sadržaja, ne podilazeći ukusima najširih masa kako bi se progurali u udarni termin prikazivanja, koji je još jedan koncept iz televizijske prošlosti.
Vrata svijeta su nam otvorena
– Formula je jednostavna: visokokvalitetan projekt lakše će se prodati izvan domicilnog tržišta i postići će bolju cijenu. Ta je cijena u našem slučaju poslovna tajna, ali mogu reći da je fiksna i da nije uvjetovana brojem gledatelja. Osobno mislim da nam je situacija trenutačno dobra: Hrvatska ima dvije serije na dvije najznačajnije svjetske platforme, Netflixu i HBO-u, čime se ne mogu pohvaliti brojne puno razvijenije zemlje. Vrata svijeta su nam otvorena i tu više nema nikakvih prepreka, ostalo je na nama – ističe Taraba.
U razgovoru se neminovno nameće uloga HRT-a koji bi kao glavni nacionalni nakladnik trebao imati važnu ulogu u plasmanu hrvatskih filmova i serija na inozemne platforme. Sugovornici se slažu da tu ima prostora za napredak.
– Mislim da se svjetonazor mora adaptirati realnostima evolucije tržišta. HRT može više. Partnerstvo s našim sektorom, ali i s nakladnicima u drugim zemljama mora se ojačati. Mi smo spremni odraditi svoj dio – kaže diplomatski nastrojeni Marcich. Zanimalo nas je i što predstavnici HRT-a misle o tome, ali nisu stigli odgovoriti na naša pitanja.
