Kako je raskošan bio život Rimljana u prvom stoljeću može se rekonstruirati na izložbi "Pompeji - Život u sjeni Vezuva" otvorenoj u galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. To je jedna od snažnih izložbenih priča o tome kako je izgledao svakodnevni život gradova Pompeja i Herkulanuma, čiji je život prekinula snažna erupcija vulkana. Bila je to jedna od najvećih tragedija koja je uništila sve, u kojoj su stradali ljudi, kuće, palače i gradovi. Kao posljednji dan Pompeja navodi se 24. kolovoz 79. godine kad je nešto poslije 13 sati punih devetnaest sati erupcija vulkanskoga materijala udarala i padala na grad. Pri udaru o tlo ta kiša vulkanskoga materijala stvarala je nanose koji su zatrpavali ulice, ali su se nakupljali i na ravnim krovovima kuća, izazivajući njihovo urušavanje. Dio stanovnika koji nisu uspjeli pobjeći pred vrelom lavom i kamenjem tijekom večeri i noći, pod novim udarima Vezuva idućega jutra, ostao je zarobljen u paklu vulkanske prašine. Posljednji udar stigao je oko osam sati ujutro, zdrobio je najviše zidove zgrada odnoseći sa sobom i tijela žrtava. Grad je već bio bez života.
Jedna uistinu velika tragedija danas nam daje mogućnost spoznaje barem djelića onodobnoga života. Među 110 predmeta koji pripadaju Nacionalnom arheološkom muzeju u Napulju publika se na otvorenju posebno zaustavljala uz tijela nesretnih žrtava, zgrčenih od boli. U Zagreb su dopremljene četiri okamine, tri okamine ljudskih i jednog životinjskoga tijela iz Vrta bjegunaca. Njih je Giuseppe Fiorelli, voditelj iskopavanja između 1860. i 1875. godine, pripremio za izlaganje lijevajući tekuću plastiku u šupljine koje su ostale u zemlji.
Brojni predmeti, restaurirani i konzervirani, pohranjeni su u dva muzeja: u Nacionalnom arheološkom muzeju u Napulju i Muzeju na samom lokalitetu u Pompejima. S obzirom na to da Italija u mnoštvu svojih spomenika ima i tako posebnu građu, ta obimnost sačuvanih eksponata dozvoljava da uz stalne postave oba muzeja priređuju i izložbe koje obilaze svijet. Jedna je prije desetak dana otvorena u New Yorku, a sada i ova u Zagrebu. Kustosica zagrebačke izložbe je Jasmina Bavoljak, a likovno oblikovanje postava potpisuje Nedjeljko Mikac. Kako bi izgled foruma i palača Pompeja i Herkulanuma bio što zornije prikazan sadašnjem gledatelju, na izložbi se prikazuju i 3D filmovi i video sa sadašnjim stanjem Pompeja.
