Retrospektivu Bele Čikoša Sesije dosad je vidjelo 16.500 posjetitelja od otvorenja 19. siječnja, a može se vidjeti do subote 11. ožujka u Umjetničkome paviljonu. Čikoš Sesija jedan je od važnijih slikara s kraja 19. i početka 20 stoljeća. Ova izložba bečkog i münchenskog đaka, protagonista secesionističkih i modernističkih strujanja, koja su se afirmirala upravo na izložbama u Umjetničkom paviljonu, do danas je najveće i najobuhvatnije predstavljanje njegova djela. S više od 150 radova dokumentira sve dionice umjetnikova stvaralaštva. Posebno za ovu priliku na jednom mjestu predstavljena su djela iz zbirki značajnih hrvatskih muzeja i galerija te privatnih kolekcija. Uz mnoga antologijska djela izložene su i znamenite slike iz Zlatne dvorane Palače za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj 10 na zagrebačkom Gornjem gradu. Posebnu zanimljivost izložbe predstavlja i znatan broj radova – erotski crteži u vlasništvu HAZU, koji se na dosadašnjim izložbama nisu vidjeli, već se ovom prilikom prvi put predstavljaju javnosti.
Bela Čikoš Sesia je slikar koji je utirao puteve modernijih tendencija, od secesije i simbolizma, i jedan od osnivača zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti. Slikarstvo je studirao u Beču i Münchenu, a jednu studijsku godinu boravi u Italiji. Premda je školovan u akademskoj tradiciji, na prijelazu iz 19. u 20. st. mijenja izraz prema secesijskoj stilizaciji. S djelima naglašenog simbolističkog slikarskog rječnika promoviran je u najizrazitijeg simbolista među našim slikarima. Njegov je opus neobično raznolik, a ključna djela su mitoloških, literarnih i religioznih nadahnuća. Na znamenitoj izložbi Hrvatski salon 1898., kojim je i otvoren Umjetnički paviljon, Bela Čikoš Sesija je uz Vlahu Bukovca zastupljen s najvećim brojem slika. Iako je dijelom pretrpio utjecaj Bukovčeva virtuoziteta, Bela Čikoš neposrednije je slijedio vlastitu imaginaciju i svoje duhovne preferencije. Njegova antologijska djela i visok stvaralački doseg neizostavan su doprinos osuvremenjivanju tadašnje hrvatske likovno-umjetničke scene.
Autor izložbe je akademik Tonko Maroević.
