Na tradicionalnom druženju domaćih autora i predstavnika medija, koje je održano danas u novootvorenom kinu Kaptol Boutique Cinema u Centru Kaptol, predstavljeni su domaći autori i hrvatski naslovi u programu ovogodišnjeg ZagrebDoxa.
Od 21 naslova u regionalnoj konkurenciji devet je hrvatskih filmova, od čega osam ima svjetsku premijeru na ZagrebDoxu. Bojnik Kristijana Milića govori o početku Domovinskog rata iz perspektive prve trupe dragovoljaca koji su djelovali izvan okvira MUP-a. Sastavljen od sjećanja i razmišljanja zapovjednika 1. samostalne satnije Podsused, film obrađuje burni dio novije prošlosti s naglaskom na ljudskoj strani događaja. Postratnim temama bave se i filmovi Maratonci Biljane Čakić i Dvije škole Srđana Šarenca. Maratonci govore o najdužoj utrci u Europi, dugoj 227 kilometara, koja se proteže od Vukovara do Srebrenice. Središnji likovi tri su ratna veterana različitih nacionalnosti kojima trčanje i pripreme za maraton imaju terapeutsko djelovanje u borbi i procesu izlječenja postratnih trauma. Dvije škole prikazuje etničko odvajanje u travničkoj gimnaziji, u kojoj potpuno izolirani jedni od drugih uče i odrastaju hrvatski i bošnjački učenici, te pokušaj njihova ravnatelja da ih upozna i integrira u školi.
Djevojka od nula dolara Damira Terešaka neobična je priča o diplomiranoj teologinji koja se već nekoliko godina profesionalno bavi boksom. Usprkos tome što je sportske organizacije i institucije ignoriraju, Ivana se bori za naslov prvakinje u sva četiri svjetska saveza u velter kategoriji. U potragu za novim početkom krenuo je dugogodišnji novinar i urednik Robert Tomić Zuber. Njegov film Možeš biti sve što hoćeš nastao je kada je autor nakon jednog desetljeća ostao bez posla i odlučio kroz osobno iskustvo dokumentirati sustav kroz koji prolaze nezaposlene osobe u Hrvatskoj.
Neuspješan skroz Ljiljane Šišmanović, dokumentarni portret (ne)uspješnog umjetnika, funkcionira kao ironična kritika društvene zbilje i novca kao primarnog mjerila uspjeha. Pozicijom nekonvencionalnih umjetnika u društvu iz sfere ulične umjetnosti bavi se Silvestar Kolbas. Njegov film Simpl donosi četiri portreta grafitera, njihove kreativne procese, razmišljanja o društvu i određivanje vlastite pozicije. Dokumentarac Oni samo dolaze i odlaze Borisa Poljaka vizualna je posveta splitskim Bačvicama u jutarnjim satima. Naslov filma odnosi se na protagoniste koji s različitim ciljevima posjećuju plažu.
Goran Dević na ZagrebDoxu premijerno predstavlja dva projekta; u regionalnoj konkurenciji bit će prikazan njegov dokumentarac Buffet Željezara, koji nas vodi unutar zidova kafića na autobusnom kolodvoru u Sisku, gradu koji je nekada imao najveću željezaru u istočnoj Europi. Film bilježi kavanske razgovore vlasnika prije nego što zauvijek zatvore kafić i otvore novo poglavlje u životu. 65+ dokumentarni je serijal čiji će dio biti premijerno prikazan u posebnim programima. Tri epizode – Druga ljubav, Izbori i Umjetnik nikad ne ide u penziju – prate nekoliko pojedinaca u poodmakloj životnoj dobi i na intrigantan način preispituju teme ljubavi nakon smrti životnog partnera, političke aktivnosti i umjetničkog djelovanja u trećoj životnoj dobi.
Posljednji domaći film iz regionalne konkurencije, film prošlogodišnjeg dobitnika Velikog pečata u regionalnoj konkurenciji Đure Gavrana na ZagrebDoxu će imati hrvatsku premijeru. Jedi, spavaj, jedi, spavaj portret je Nigerijca Ebuka Okeke zvanog Prince koji je zbog homoseksualizma morao pobjeći iz matične zemlje, a azil je zatražio u Hrvatskoj.
Osam hrvatskih filmova bit će prikazano u službenim festivalskim programima, od čega će pet naslova imati svjetsku premijeru, a jedan hrvatsku. U programu Majstori doxa premijerno će biti prikazan film Svaka dobra priča je ljubavna priča u režiji Rajka Grlića i Matjaža Ivanišina. To je film o kazališnoj predstavi Boris, Milena, Radko i četiri poznate osobe koje stoje iza predstave: scenaristu i redatelju Dušanu Jovanoviću, glumici Mileni Zupančić i dvojici glumaca Radku Poliču i Borisu Cavazzi.
Program Teen Dox uključuje dva domaća naslova. Premijerno će biti prikazan film Uzdanica Antona Mazulića, priča o mladom studentu prava koji se želi profesionalno ostvariti kao konzervativni političar. Ne žalim ni za čim Lucije Strugar kratkometražni je dokumentarni portret mladog plesača s otoka Visa, deklariranog homoseksualca, koji prati njegovu integraciju i život u izoliranoj sredini.
Tri su premijere domaćih naslova u programu ADU dox. U središtu filma Franko Elek – slike iz života jednog emigranta Silvija Mirošničenka hrvatski je politički imigrant u poodmakloj životnoj dobi koji se želi vratiti u rodni kraj. Druga dva naslova donose portrete dviju protagonistica koje na različite načine pokušavaju zaraditi novac: Kamo idemo? Lucije Špegar prati mladu taksisticu iz Zagreba, a Kika Mirne Zgrabljić istoimenu djevojku koja obavlja neobičan noćni posao kako bi sakupila novac za večernju školu. Pomutnje Lane Kosovac pak prati kreativni proces i zbivanja iza scene Eurokazova projekta s Brankom Brezovcem u New Yorku.
Hrvatsku premijeru u programu Kontroverzni dox ostvarit će najnoviji film Irene Škorić Neželjena baština. To je film o spomenicima NOB-u kojih je u razdoblju od 1945. do 1990. u bivšoj državi izgrađeno na tisuće i o odnosu ljudi prema vrijednoj umjetničkoj baštini.
Retrospektiva 20 godina Factuma uključuje osam naslova prema izboru Vetona Nurkollarija, umjetničkog direktora DokuFesta u Prizrenu, koji se u odabiru fokusirao na kratku formu i starije naslove kako bi upoznao mlađu publiku s Factumovim opusom. Tu su Bag Dalibora Matanića, Tomislava Rukavine i Stanislava Tomića, Blokada Igora Bezinovića, Čuvar tegljača Silva Mirošničenka, Dečko kojem se žurilo Biljane Čakić, Godine hrđe Andreja Korovljeva, Nemam ti šta reć' lijepo Gorana Devića, Pitka voda i sloboda III Rajka Grlića i Sve5! Dane Budisavljević.
Posebni programi uz spomenutu svjetsku premijeru serijala 65+ Gorana Devića uključuju novi program Majke i kćeri o složenim i intrigantnim odnosima dviju generacija žena u istoj obitelji. Program uključuje i jedan domaći naslov, film Naslijeđe Sanje Šamanović o majci i kćeri koje su nakon slučajnog zajedničkog obiteljskog obrasca prisiljene ponovno živjeti zajedno.
