"Sada više nije bilo mjesta sumnji. Ovdje se razvila drevna civilizacija koja je naseljavala površinu planeta. Za sada imamo malo dokaza, ali i dalje marljivo otkopavamo. Čini se da je civilizacija kratko trajala", rečenica je iz knjige Jana Zalasiewicza koja djeluje poput još jednog SF-a o otkrivanju života na drugom planetu. No, riječ je zapravo o znanstveno-popularnoj knjizi koja čitatelje vodi na zamišljeno putovanje u daleku budućnost Zemlje, oko 100 milijuna godina unaprijed, s jednim osnovnim pitanjem: što će ostati od naše civilizacije?
Što će izvanzemaljski posjetitelji Zemlje u dalekoj budućnosti, budu li proučavali njezinu geološku povijest, zateći od kratke ljudske vladavine planetom? Koje ćemo tragove ostaviti za sobom? Kakve fosile? Sve su to pitanja koja se postavljaju u knjizi "Zemlja nakon nas". Pritom autor naglašava kako smo mi stekli znanja o geološkoj prošlosti Zemlje, klimatskim promjenama i aktivnostima davno izumrlih vrsta proučavajući stijene. Stoga će se i posjetitelji u budućnosti najvjerojatnije će se poslužiti sličnim tehnikama. Zalasiewicz, britanski geolog, poziva nas da zamislimo kako bi neka buduća inteligentna vrsta, nalik današnjim geolozima, istraživala planet u potrazi za tragovima koji bi svjedočili o postojanju čovječanstva. Kroz ovu spekulativnu premisu, autor duboko promišlja o trajanju ljudske civilizacije u geološkom vremenu, koje obuhvaća milijune godina.
Zalasiewicz nudi fascinantan uvid u to kako bi se naša tehnologija, građevine i okoliš mogli očuvati ili uništiti tijekom dugih vremenskih razdoblja. Prikazuje koliko je ljudska povijest zapravo kratka u usporedbi s golemim vremenskim razdobljima koja obilježavaju evoluciju života na Zemlji. Naš svijet, koliko god se činio postojanim, u geološkom smislu je prolazan. Mnogi materijali koje koristimo, kao što su beton ili čelik, razgradit će se ili nestati pod utjecajem prirodnih sila poput erozije, vulkanskih aktivnosti i tektonskih pokreta. Ipak, neki naši tragovi mogli bi preživjeti. Na primjer, plastika, koja je u prirodnim uvjetima gotovo neuništiva, mogla bi ostati prisutna kao dugotrajni materijalni otisak naše civilizacije. Slično tome, emisije stakleničkih plinova, posebno ugljičnog dioksida, mogle bi ostaviti trajan trag u geološkim zapisima kroz promjene u atmosferi i sedimentima. Zalasiewicz također razmatra mogućnost da nuklearni otpad ili urbani kompleksi, poput velikih gradova, ostave prepoznatljive geološke ostatke, iako bi prirodni procesi te tragove vjerojatno značajno izmijenili.
Autor također detaljno opisuje geološka razdoblja Zemlje, a jedna od ključnih tema knjige je pojam antropocena, nove geološke epohe u kojoj ljudska aktivnost ima globalni utjecaj na ekosustave i geološke procese. Zalasiewicz postavlja pitanje hoće li budući geolozi moći identificirati početak te epohe i kako će se naši utjecaji, poput masovnog izumiranja vrsta, klimatskih promjena i preoblikovanja krajolika, reflektirati u geološkim zapisima. Njegova analiza sugerira da, iako je čovječanstvo imalo ogroman utjecaj na planet, mnogi od naših tragova neće preživjeti prirodne sile koje oblikuju Zemlju kroz tisućljeća.
POVEZANI ČLANCI:
Zalasiewiczev stil pristupačan je i razumljiv čak i čitateljima koji nisu upoznati sa znanošću o Zemlji. Premda koristi preciznu znanstvenu terminologiju, autor uspijeva geološke procese objasniti na način koji je i informativan i filozofski intrigantan. Kroz razmatranje prolaznosti ljudske civilizacije u odnosu na moćne sile prirode, autor nas podsjeća na to koliko smo mali u usporedbi s dugovječnošću Zemlje.
Treba istaknuti kako ova knjiga nije samo znanstvena analiza nego i poziv na razmišljanje o našoj odgovornosti prema planetu. Zalasiewicz nas, između redaka, upozorava na ekološke izazove s kojima se suočavamo i na potencijalne posljedice našeg djelovanja na dugoročno zdravlje Zemlje. On naglašava da naš utjecaj nije trenutačan i prolazan, već bi mogao imati posljedice koje će trajati milijune godina. Time se "Zemlja nakon nas" postavlja i kao filozofska meditacija o prirodi ljudskog postojanja, našoj krhkosti u odnosu na moćne geološke procese i našoj mogućoj ostavštini.
GALERIJA Zadranka Sanja Knežević u Beču predstavila oca hrvatske književnosti u djelima modernih pjesnika
