100. rođendan ivana rabuzina

Stolar i poslovođa postao je legenda hrvatskog slikarstva

Foto: Rabuzin Fine Art
VL
Autor
Denis Derk
19.03.2021.
u 09:53

Novim stalnim postavom i otvaranjem vrata Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti nakon čak godinu dana, obilježit će se stota obljetnica rođenja našeg čuvenog naivca Ivana Rabuzina.

Nakon stanke dulje od godinu dana, Hrvatski muzej naivne umjetnosti uskoro otvara svoja vrata. Razlog za novo poglavlje u životu tog gornjogradskog muzeja raritetnog i u svjetskim razmjerima je stogodišnjica rođenja velika hrvatske i svjetske naive Ivana Rabuzina. Ovaj tankoćutni majstor naivnog lirizma rođen je 27. 3. 1921. godine u pitoresknom zagorskom Ključu pokraj Novog Marofa. Od samoukog slikara kojem je nakon Drugog svjetskog rata na večernjoj likovnoj školi u Zagrebu crtanje predavao i Kosta Angeli Radovani i koji se bazično školovao za stolara, Rabuzin je postao jedan od najcjenjenijih i najprestižnijih svjetskih naivnih umjetnika kojega mnogi povjesničari umjetnosti i kritičari i danas uvrštavaju među najveće naivne umjetnike u povijesti.

Hrvatski muzej naivne umjetnosti koji je zatvorio vrata za publiku još krajem 2019. godine, a onda je pretrpio i štete od zagrebačkog potresa, Rabuzinov doista veliki jubilej odlučio je obilježiti virtualnim simpozijem koji će se 25. i 26. ožujka baviti slikarevim djelom i simbolikom prirode koja je bila i ostala glavni umjetnikov motiv. No, Rabuzinu u čast, promijenjen je i dosadašnji stalni postav muzeja pa će posjetitelje od 29. ožujka, kada se očekuje da će muzej u Ćirilometodskoj ulici otvoriti vrata javnosti, prvo dočekati soba u kojoj su izloženi isključivo Rabuzinovi radovi. Tu se stoga radi o nevelikoj, ali zato iznimno atraktivnoj, monografskoj izložbi majstorovih antologijskih djela od kojih su neka rijetko izlagana jer su u pitanju muzejski noviteti.

Među njima će publika moći vidjeti i sliku “Tmurni dan” nastalu 1966. godine koju je HMNI kupio 2019. godine. Baš kao i sliku “U bregovima polje” iz 1968. godine koju je također 2019. otkupio muzej specijaliziran za domaću i stranu naivnu umjetnost. Naravno, među nezaobilaznim Rabuzinovim remek-djelima i u ovom se postavu od četrnaest slikarevih slika našla i njegova amblematska slika “Na bregovima – prašuma” iz 1960. godine.

Budući da je Vlada Republike Hrvatske Hrvatskoj muzeju naivne umjetnosti još 2019. godine dodijelila dvokatnu zgradu u Demetrovoj ulici 18 poznatoj kao kuća Lovrenčić u kojoj će muzej konačno dobiti vlastiti prostor i puno više četvornih metara za izlaganje prebogatog fundusa, i Ivan Rabuzin će u novom postavu dobiti dostojno mjesto. Tako je Svjetlana Sumpor, viša kustosica i voditeljica Zbirke muzeja te autorica muzeološke koncepcije i scenarija novog stalnog postava odredila da Rabuzinu pripadne čitava jedna (četvrta po redu) muzejska cjelina koja će predstaviti Rabuzina kao nezavisnog umjetnika hrvatske naive.

Gledajući Rabuzinova remek-djela koja veličaju prirodu ali i moderni pristup slikanju, posjetitelji novog Muzeja saznat će, kako ističe S. Sumpor, da se hrvatska naiva ne može svesti samo na hlebinske umjetnike i slikanje na staklu, a upoznat će se i s terminom nezavisnih umjetnika hrvatske naive, među kojima Rabuzinu pripada počasno mjesto. A da bi nova zgrada trebala dati novi zamah jednom od najposjećenijih muzeja u Zagrebu (koji uglavnom posjećuju stranci, a zaobilaze domaći posjetitelji) svjedoči i činjenica da će izložbeni prostor biti puno veći, te da će se u stalnom postavu umjesto dosadašnjih osamdesetak djela, naći njih stotinu i pedeset. Muzej bi trebao imati i prostor za privremene izložbe od pedesetak četvornih metara o čemu već i postoji projekt koji potpisuje arhitektica Vanja Ilić.

U tom novom postavu trebali bi se naći i Rabuzinovi crteži koje posjeduje HMNI. Uostalom, duga je povijest suradnje Rabuzina i današnjeg muzeja koji je u Jugoslaviji bio poznat pod nazivom Galerija primitivne umjetnosti i u kojoj je Rabuzin izlagao još 1960. godine. Rabuzinovo stvaralaštvo neizostavno je povezano uz kustosa i povjesničara umjetnosti Dimitrija Bašičevića, ali i Radoslava Putara koji je imao obiteljski dvorac u Seketinu, nedaleko od Novog Marofa. Uz njihovu pomoć, taj je stolar, poslovođa i novomarofski direktor postao profesionalni slikar 1963. (a prvu samostalnu izložbu imao je 1956. u Novom Marofu u Školi učenika u privredi).

Rabuzin se bavio i scenografijom, ali i upotrebnim predmetima, pa je oslikavao porculanske servise, zdjele, vaze i ukrasne tanjure za njemačku tvrtku Rosenthal i Atelier Tomić iz Zagreba. Osmišljavao je i predloške za tapiserije i tkanine za francusku tvrtku Aubusson i švicarsku tvrtku Fisba te za marame i kišobrane Varaždinske industrije svile, konfekcije i kišobrana. Prema njegovu predlošku izrađen je i veliki svečani zastor za kazalište Takarazuka u Tokiju i tapiserija u predavaonici Muzeja moderne umjetnosti u Urawi. Prema njegovoj slici izrađen je i svečani zastor Gradskoga kazališta Trešnja u Zagrebu, a izradio je i tri zidne slike za osnovnu školu u Novom Marofu. Bavio se i oblikovanjem namještaja, ilustrirao knjige i slikovnice, pisao prozu i pjesme i bio kolekcionar.

Kada je još postojalo tržište umjetninama po zagrebačkim galerijama, Rabuzinova djela bila su traženija i od onih Đure Pulitike, a za Rabuzinovim djelima interes postoji i u europskim zemljama. Povremeno se neka njegova slika pojavi i na aukciji, primjerice bečkog Dorotheuma. Za života (a umro je u Varaždinu 2008.) Rabuzin je znao govoriti da ga nije briga hoće li ga nazvati naivnim slikarom ili nadrealistom. “Ja ne brinem brigu o tome gdje će moje slikarstvo završiti jer prvo treba naslikati istinitost svoje osjećajnosti, a poslije što bude”, govorio je slikar čija se djela nalaze i u zbirkama brojnih domaćih i stranih kolekcionara naive. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije